Nagrade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2021. dodijeljene su u petak u Palači HAZU.

HAZU je time obilježila svoj dan i 161. obljetnicu osnutka, nakon tri godine, s obzirom da su proslave 2020. i 2021. otkazane zbog pandemije.

Predsjednik HAZU, akademik Velimir Neidhardt rekao je da je ta svečanost simbolički znak povratka na redovit način djelovanja najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije, a obnova uslijed potresa koji su oštetili i njihovu palaču neće dovesti u pitanje ispunjavanje Akademijine povijesne misije. 

Po njegovim riječima, odvojenost od svake vlasti omogućuje Hrvatskoj akademiji slobodnu prosudbu o svemu, bez političkog i bilo kojega drugog nepoželjnog utjecaja, te je zbog toga ona svijest i savjest hrvatske nacije.

Nagradu HAZU za područje društvenih znanosti dobila je Katarina Horvat za knjigu "Kućna služinčad u Zagrebu 1880.–1914.", za područje matematičkih, fizičkih i kemijskih znanosti Marcela Hanzer za izuzetne recentne znanstvene doprinose u teoriji reprezentacija, za područje prirodnih znanosti Petra Bajo za znanstvena istraživanja o paleoklimatskim promjenama tijekom prošlosti na temelju geokemijskih značajki siga, za područje medicinskih znanosti nagrađena je Ivana Tlak Gajger za znanstvene članke o biologiji i patologiji pčela.

Za područje filoloških znanosti nagrađen je Ekrem Čaušević za knjigu "Ustroj, sintaksa i semantika infinitnih glagolskih oblika u turskom jeziku. Turski i hrvatski jezik u usporedbi i kontrastiranju", za područje književnosti Ivan Lovrenović za knjigu "Putovi su, snovi li su", za područje likovnih umjetnosti Milan Bešlić za autorstvo izložbi i promociju umjetničkog djela akademika Ede Murtića uz 100. godišnjicu rođenja, za područje glazbene umjetnosti i muzikologije Mladen Tarbuk za skladbu Sinfonia, te za područje tehničkih znanosti Jonatan Lerga za djelo "Napredni postupci digitalne obrade signala i strojnog učenja".

U ime dobitnika zahvalila je Petra Bajo, pozvavši akademike da se založe za veća izdvajanja za znanost i podupru svaki projekt modernizacije naših znanstvenih institucija, s obzirom na to da je "bez suvremeno opremljenih laboratorija, pogotovo onih koji se odnose na pojedine znanstvene discipline kao što su geoznanosti, iznimno teško, gotovo nemoguće ostvariti globalno važne, suvremene rezultate 21. stoljeća.“

Dodala je kako su nagrade trajni podsjetnik na trud, teški rad, odricanja, ali i na lijepe trenutke pronalaska do tada nepoznatog otkrića i na zadovoljstvo stvaranja jedinstvenih književnih i umjetničkih djela, ali i prilika, poticaj i obveza da nastave biti što je moguće bolji i da ne posustaju.

U glazbenom dijelu programa na Guarnerijevoj violini King nastupio je ukrajinski violinist Orest Shourgot u pratnji pijanista Domagoja Gušćića.

Povezane vijesti

• Još uvijek prevelik broj vozača ne propušta pješake na zebri
• Lara Ferjančić i Paola Šuškić izradile najbolji logotip
• Nagrade u pulsku Gimnaziju i pazinsku OŠ Vladimir Nazor