Naklada Ljevak objavila je knjigu "Čovjek je čovjeku virus" Renate Salecl, u kojoj ta ugledna slovenska filozofkinja i sociologinja nudi opsežan osvrt na promjene koje pandemija koronavirusa donosi u život ljudi.

Renata Salecl (1962.) studirala je filozofiju i doktorirala sociologiju, a 1980-ih godina bila je aktivna u znamenitoj Ljubljanskoj školi psihoanalize. Gostujuća je profesorica na London School of Economics, viša istraživačica pri Institutu za kriminologiju na Pravnom fakultetu u Ljubljani te profesorica na Birkbeck Collegeu. Godine 2010. proglašena je "slovenskom znanstvenicom godine". U ožujku 2011. proglašena je najuspješnijom ženom u Sloveniji, a 2017. je izabrana za članicu Slovenske akademije znanosti i umjetnosti.

Knjige su joj prevedene na petnaest jezika, a među njima se ističu "O anksioznosti", "(Per)verzije ljubavi i mržnje" i "Tiranija izbora".

Prvi dio knjige "Čovjek je čovjeku virus" zbirka je eseja koju čine skupljene i prerađene kolumne koje je autorica u posljednjih nekoliko godina objavljivala u subotnjem prilogu novina Delo te ih objavila pod nazivom "Trčanje na mjestu". U njemu se proučava što se događa s pojedincem u neoliberalnom svijetu, koji ga novi psihološki simptomi muče, kako shvaća svoj život, kakav odnos ima prema društvu oko sebe, kako doživljava rad, ljubav, roditeljstvo i kako razmišlja o budućnosti.

Kamo idemo i pred kojim problemima zatvaramo oči

Kamo idemo kao društvo i kao pojedinci, pred kojim problemima zatvaramo oči i zašto razvoj često izgleda kao trčanje na mjestu samo su neke od tema koje se pritom obrađuju.

Drugi dio knjige, koji je prijevod djela "Čovjek je čovjeku virus", govori o promjenama koje pandemija koronavirusa donosi u naše živote, baveći se odnosom prema zdravlju, autoritetima, kontroli, (ne) jednakosti, boli i prije svega negativnim emocijama. Esejistička i zgusnuta razmišljanja o promjenama u društvu zbog pojave koronavirusa razmatraju što pandemija znači kao poluga za društvo.

Zašto je zatvaranje kao dio borbe protiv virusa rezultiralo i autoritarnim političkim stajalištima, vojnim diskursom i ratom riječima, zašto pandemija u nekim slučajevima uzrokuje ponašanje s elementima terorizma, koji je uzrok masovne fascinacije toaletnim papirom, kako su nam automobili postali novi kavezi, zašto i po kojim kriterijima neki životi imaju veće, a drugi manje vrijednosti, samo su neke od tema koje se obrađuju u drugom dijelu ove fascinantne knjige, ističu iz Naklade Ljevak.

Pritom se pokušava dati odgovor na goruće pitanje naših dana; može li pobuna protiv rastuće nejednakosti u doba korone dovesti do radikalnih društvenih promjena i može li cijela kriza pomoći u poboljšanju zabrinjavajuće ekološke situacije.

Eseji iz obje knjige hrvatskim se čitateljima premijerno predstavljaju objedinjeni u jednu, jer je prva okvir za drugu, konkretnu situaciju u vremenu pandemije, u kojoj autorica analitički i kritički nudi promišljanje realizacije da je svijet zarobljen.

Prijevod na hrvatski potpisuje Anita Peti-Stantić.

Povezane vijesti

• Novi roman Melite Rundek "Slučaj Mirkovog brata" u izdanju Naklade Ljevak
• Knjiga "Znati(želja)" koja želi mlade zainteresirati za čitanje popularne znanosti
• Objavljena knjiga Tomislava Pletenca "Kako Zagreb izranja iz sna"