Arheološki muzej u palači Akademije na Zrinjevcu pretrpio je štetu i u potresu 1880. kad su stradali predmeti, a palači Vranyczany-Dobrinović, u kojoj je danas smješten Arheološki muzej, promijenjen je izgled pročelja, priopćili su iz tog muzeja. 

Očevid je tada obavio inženjer Lenuci i zabranio ulazak u zgradu zbog velike opasnosti od urušavanja. 

U potresu su najviše stradali predmeti od keramike i stakla.

"Mnogo je toga u drobne komade otišlo, tako da se popraviti nikako neda. Sbirka starogrčkih posuda ovom nesrećom lišena je najboljih komada, te tim je njena znanstvena vrijednost, ako se oni ne nadomjeste, silno pala"… napisao je Šime Ljubić, tadašnji ravnatelj, u konceptu dopisa Vladi koji se čuva u dokumentaciji Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Nakon saniranja štete, pri čemu su najveći trošak bile promjene staklenih stijenki ormara, Muzej je u svibnju 1881. ponovno otvoren za posjetitelje.

Palača baruna Dragana Vranyczany-Dobrinovića, izgrađena 1879., a u kojoj je od 1945. smješten Arheološki muzej u Zagrebu, također je stradala u velikom potresu 1880. 

Ostalo je zabilježeno, kako je prije potresa kompozicija pročelja zgrade završavala balustradom s kipovima, koji su uklonjeni nakon velikog potresa. 

Sačuvana fotografija iz zbirke Ivana Ulčnika, snimljena 1879., prikazuje izgled pročelja palače Vranyczany-Dobrinović, prije potresa 1880. 

Povezane vijesti

• Svijet u 2016.: Godina Brexita i Trumpa, sirijske agonije, terorizma i populizma
• Potres magnitude 6,5 pogodio južne Filipine
• Hrvatska u Albaniju šalje intervencijski tim s psima za izvlačenje iz ruševina