Čileanski književnik hrvatskih korijena Andres Morales Milohnić izjavio je na predstavljanju svojih djela na 3. svjetskom festivalu hrvatske književnosti kako želi biti dio hrvatske kulturte.

Moja pjesma "Napisano glagoljicom" najbolje potvrđuje moju pripadnost hrvatskom narodu, rekao je Morales Milohnić. Pravi sam predstavnik Latinske Amerike, otac mi je bio Španjolac, a majka Hrvatica, napomenuo je dodavši kako s majčine strane potječe iz Splita i Dubrovnika.

Živio je u duhu hrvatstva, podsjetio je i dodao kako su se čileanski Hrvati kad je Hrvatska postala nezavisna trudili da država Čile među prvima prizna hrvatsku državnost.

Istaknuo je kako voli hrvatsku kulturu i književnost premda slabo zna hrvatski jezik. Neprestano radimo na povezivanju hrvatske i čileanske književnosti, rekao je dodavši kako oni, premda ne govore dovoljno dobro hrvatski žele biti dio hrvatske kulture.

Poručio je kako želi da njega i druge književnike hrvatskoga podrijetla primi Hrvatska te da ne budemo izgubljeni sinovi. Želimo biti dio hrvatske kulture bez obzira gdje živimo, rekao je i podsjetio na niz pokušaja da se ustanovi u Čileu lektorat za hrvatski jezik i kulturu.

Smatra da je Hrvatskoj neophodno potreban institut, kao što Nijemci imaju Goethe institut ili Španjolci Centar Cervantes.

Andres Morales Milohnić rođen je u Santiago de Chileu 1962. Sin je liječnice Višnje Milohnic Roje i unuk pjesnikinje Ljubice Roje, udane Milohnić, iz Splita. Godine 1984. diplomirao je književnost na Universidad de Chile u Santiagu, gdje je i predavao klasičnu španjolsku književnost i moderno čileansko pjesništvo.

Doktorirao je hispanistiku na Universidad Autónoma de Barcelona 1988. godine. Između ostalih nagrada, dobitnik je i čileanske državne nagrade za poeziju "Pablo Neruda" 2001., a od 2007. redoviti je član čileanske akademije (Academia Chilena de la Lengua). Jedan je od vodećih predstavnika generacije čileanske lirike s kraja XX. st. 

Objavio je 35 knjiga poezije te još petnaestak knjiga eseja. Pjesme su mu široka tematskog raspona, a karakterizira ih duboka refleksivnost i odmjerenost u duhu klasične književnosti provedene kroz naslijeđe hermetizma i s vjerom u moć pjesničkog svjedočenja o čovjeku i njegovu svijetu. Izabrane pjesme preveli su mu Željka Lovrenčić i J. Jelić (2002.), a pjesme i eseji prevođeni su mu u periodici. Sa Željkom Lovrenčić preveo je na na španjolski jezik suvremenu hrvatsku poeziju.

Povezane vijesti

• Noć knjige: Kvizovi, javna čitanja i programi za djecu
• Godina 2017. za knjižni sektor izazovna, ali ne bez optimizma
• Hrvatsku posjetio niz velikih imena svjetske književnosti