PULSKI ODSJEK ZA POVIJEST FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA JURJA DOBRILE

Afirmacija terenske nastave kao neizostavne komponente učenja povijesti


U vijećnici Filozofskog fakulteta održana je konferencija za novinare u organizaciji Odsjeka za povijest kako bi se javnosti predstavila jedinstvena komponenta pulskog Odsjeka za povijest. Riječ je o terenskoj nastavi koju sustavno i kao dio kurikuluma provodi jedino pulski Odsjek za povijest. Od svog uvođenja naišla je na veliko odobravanje studenata, a o njezinom akademskom učinku razgovarali su neki od nastavnika koji ju provode.

Zaseban predmet

Prof. dr. sc. Ivan Jurković je podsjetio da se terenska nastava do reforme visokoškolskog sustava odvijala na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Puli baš kao što se i danas odvijaju na svim ostalim odsjecima za povijest javnih sveučilišta u Hrvatskoj.

- No, tijekom reforme studija, odnosno uvođenja Bolonjskog procesa, koji se poklopio i s osnivanjem Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, naš je Odsjek za povijest osmislio, i poštujući ECTS koeficijent opterećenja studenta, jedini je u Hrvatskoj terensku nastavu uveo kao zaseban predmet/kolegij studija povijesti. Taj je predmet od akademske godine 2006./2007. prisutan na svim godinama studija, izvodi se u ljetnom semestru, obvezatan je i nosi jedan ECTS bod, što je ekvivalent 30 sati rada studenta. Terenske su nastave, dakle, na prvoj godini studija povezane sa starom, na drugoj sa srednjim, a na trećoj godini s novim vijekom, istaknuo je prof. dr. Jurković.

Temeljni ciljevi tih kolegija su: upoznati studente s djelatnošću stožernih institucija znanosti i kulture gradova koji se posjećuju, jer su te institucije neophodne za njihov budući rad u struci – poput središnjih arhiva u kojima se čuvaju fondovi i zbirke dokumenata važnih za hrvatsku povijest, potom središnjih/nacionalnih knjižnica s bibliotečnom građom važnom za hrvatsku povijest, kao i središnjih muzeja s ondje pohranjenom materijalnom hrvatskom baštinom.

- Isto su tako izvedbenim planom terenskih nastava predviđeni i posjeti odsjecima za povijest te odjelima akademija znanosti i umjetnosti na kojima studenti i nastavnici imaju prilike upoznate kolege i kolegice u struci te ostvariti suradnju na obje razine – nastavnoj i znanstvenoj. Na koncu su u nastavu uključeni i obilasci na kojima studenti imaju priliku pod stručnim vodstvom domaćina upoznati najznačajnije lokalitete kulturne i povijesne baštine tih gradova i njihovih okolica, istaknuo je Jurković.

Proteklih je, dakle, dvanaest godina vrlo uspješno odrađen niz takvih nastava u Akvileji, Beču, Beogradu, Berlinu, Budimpešti, Krakovu, Londonu, Pragu, Rimu, ali i u Čakovcu, Jasenovcu, Osijeku, Slavonskom Brodu, Splitu, Varaždinu, Vukovaru, Zadru, Zagrebu…

Izv. prof. dr. Igor Duda pojasnio je važnost terenske nastave za akademski i profesionalni razvoj studenata. "I ranije je bilo stručnih ekskurzija, ali u sastavu bolonjskog studijskog programa točno deset godina u praksi postoji terenska nastava koja pokriva novi vijek, modernu i suvremenu povijest. Krenuli smo s odredištima poput Londona i Berlina dok se posljednjih godina terenska iz spomenutih povijesnih razdoblja održava u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Austriji i Italiji. Posjećujemo povijesne lokalitete, arhive, institute, sveučilišta i muzeje. Prije dvije godine uvedena je i posebna terenska nastava iz moderne i suvremene povijesti samo za diplomski studij. Posebno je za diplomce korisno iskustvo istraživanja u ustanovama poput Hrvatskog državnog arhiva jer većina tada prvi put za stol sjedne s ciljem pregledavanja sadržaja arhivskih kutija i zanimljivo ih je vidjeti u toj situaciji svojevrsne inicijacije. Prošle i ove godine imao sam priliku studente povesti u obilazak velikih izložbi u Ljubljani i Zagrebu čiji sam bio suautor. Na redovitoj nastavi saznavali su o nastajanju izložbi, a na terenu su imali prilike proći kroz postav s autorima i kustosima te tako upoznati i javnu i skrivenu stranu izložbe što su sve korisna iskustva za budući profesionalni rad", veli Duda.

Doc. dr. Robert Kurelić osvrnuo se na doprinos terenske nastave u internacionalizaciji znanosti i akademskog života.

Osjetit networking

- Istra i Hrvatska su danas članice Europske unije s izraženim proeuropskim usmjerenjem, a jedna od važnih komponenti Europe manifestira se u međunarodnoj suradnji, razmjeni ili projektima. Pritom je važno imati na umu da je budućnost Europe u povremenim ili stalnim migracijama i da će biti normalno da se čovjek rodi u jednoj, školuje u drugoj, a radi u trećoj zemlji. Terenske nastave upoznaju naše studente s drugim sveučilištima, akademskim i kulturnim institucijama, ali i sadašnjim i budućim kolegama. Time im se pruža mogućnost da već tijekom studija osjete takozvani "networking", odnosno umrežavanje koje je sve potrebnije kako bi pojedinac ravnopravno sudjelovao u akademskom životu. Vjerujem da sudjelovanje na terenskoj nastavi, pored akademskog i kulturnog uzdizanja, doprinosi i širenju horizonta naših studenata. Upoznavajući kako druge zemlje promatraju svoju povijest i kako se odnose prema svojoj baštini, oni mogu bolje sagledavati i svoj odnos prema njima. Pritom stječu važna iskustva koja su možda i prvi korak prema budućim suradnjama i projektima u nadi kako će njima oplemeniti i hrvatski akademski i kulturni prostor", zaključuje Kurelić.

Studenti Luka Knežević i Tara Pavlović, "veterani" terenske nastave iznijeli su svoja iskustva i preporučili kolegama povjesničarima, ali i polaznicima drugih studijskih programa na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli da se prijave za terensku nastavu kad im se ukaže prilika. Sličnog je razmišljanja i studentica kroatistike Mateja Kelemenić koja se povjesničarima ove godine pridružila na terenskoj nastavi iz srednjega vijeka u Budimpešti. (V. BEGIĆ)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini