Dijalozi

Trodnevni razgovori netom održani u Mon Perinu u Balama, otvorili su prostor za promišljanje kulturne diplomacije budućnosti

| Autor: Mladen Radić

Dijalozi u Balama, održani od 15. do 17. listopada u Mon Perinu, otvorili su prostor za promišljanje kulturne diplomacije budućnosti iz perspektive koja nadilazi uobičajene razvojne obrasce. Okupljajući umjetnike, kulturne djelatnike, znanstvenike, poduzetnike u kulturi i stvaratelje iz različitih europskih sredina Hrvatske, Slovenije, Španjolske, Velike Britanije i Italije susret je pokazao da se o prosperitetu jedne zajednice može govoriti uz jezik gospodarskih pokazatelja, turističkih rezultata i materijalnog rasta ali i jezikom kulture, stvaralaštva, odgovornosti, međusobnog povjerenja i sposobnosti da se prepoznaju i uočavanju vrijednosti koje još nisu dobile priliku postati stvarnost.

U središtu Dijaloga nalazilo se pitanje kako oblikovati viziju prosperitetne sredine, oslonjenu na originalne poduzetničke ideje koje ne tretiraju kulturu i umjetnost kao ukras razvoja, nego kao njegove pokretače. Upravo je u tom povezivanju poduzetničke inicijative i umjetničke imaginacije, te kulturne teorija i prakse prepoznata mogućnost stvaranja jedinstvenog razvojnog modela – modela u kojem gospodarska vitalnost, kulturna prepoznatljivost i kvaliteta života nisu suprotstavljeni interesi, nego međusobno ovisni dijelovi iste cjeline.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Bale i Mon Perin za takvo promišljanje bile su posebno poticajno okruženje. Njihova autentičnost, kulturna baština, krajolik, lokalni identitet i poduzetnička energija stvaraju temelje za razvoj koji ne mora slijediti već viđene obrasce - primijetili su sudionici Dijaloga te ustvrdili kako je upravo je mogućnost stvaranja vlastitog puta ono što jednu sredinu čini zanimljivom, privlačnom i dugoročno održivom. No autentičnost nije nešto što se može jednom zauvijek proglasiti. Ona se iznova potvrđuje načinom na koji zajednica živi, stvara, surađuje i odgovara na izazove vremena i društvenih promijena.

Prostor stvaranja novih vrijednosti

Jedna od važnih misli koja je prožimala susret jest da poduzetništvo, kada je utemeljeno na originalnoj ideji i odgovornosti prema zajednici, može postati mnogo više od instrumenta ostvarivanja dobiti. Ono može otvoriti prostor novim kulturnim sadržajima, omogućiti umjetnicima uvjete za stvaranje, potaknuti suradnju različitih struka i generacija te oblikovati sredinu u kojoj ljudi ne dolaze samo kao posjetitelji, nego u njoj prepoznaju prostor iskustva, učenja i osobnog razvoja. Sudionici su se nadovezali primjerim iz kulturne prakse i problemima s kojima se suočavaju, te ustvrdili da poduzetništvo u kulturi ne pita samo što se može prodati, nego i što se može stvoriti. Ne zadovoljava se pitanjem kako povećati postojeću vrijednost, nego istražuje kako proizvesti novu. Njegova se snaga očituje u sposobnosti da prepozna neiskorištene potencijale prostora, poveže ljude koji se možda nikada ne bi susreli i pokrene projekte koji mijenjaju način na koji zajednica razumije samu sebe.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

- U tom smislu, kultura i umjetnost nisu tek dodatna ponuda turističkoj destinaciji. One su sposobne stvoriti sadržaj koji se ne može jednostavno kopirati, identitet koji se ne može umjetno proizvesti i iskustvo koje ostaje u čovjeku mnogo dulje od trajanja njegova boravka. One daju razlog da se nekom mjestu vratimo, da o njemu govorimo i da ga doživimo puno više od geografske točke na karti, istaknuo je Robert Raponja, voditelj Dijaloga

Dijalozi su potaknuli upravo takvo razumijevanje razvoja: lokalna sredina može biti prosperitetna onda kada vlastite posebnosti pretvori u izvor stvaralačke energije, a poduzetničku inicijativu usmjeri prema stvaranju dugoročnih vrijednosti. Za to su potrebni hrabrost, povjerenje, spremnost na suradnju i, prije svega, sposobnost da se ideja ne zaustavi na razini lijepo izgovorene namjere, nego da dobije konkretan oblik.

Umjetnost pred imperativom

Ako poduzetništvo otvara mogućnosti, umjetnost ih mora ispuniti sadržajem koji ima vlastiti smisao i vrijednost. Upravo zato umjetnost pred sobom mora postaviti tri zahtjevna imperativa: originalnost, autentičnost i izvrsnost.

- Originalnost znači imati hrabrosti misliti drukčije, napustiti sigurne formule i tražiti izraze koji odgovaraju vremenu u kojem živimo. Autentičnost podrazumijeva vjernost vlastitom iskustvu, identitetu i umjetničkoj potrebi, bez pristajanja na pojednostavljivanje sadržaja radi očekivanja tržišta ili prolaznih trendova. Izvrsnost, pak, zahtijeva ozbiljnost rada, znanje, disciplinu, istraživanje i neprestano propitivanje vlastitih dosega.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Ta tri načela nisu privilegij umjetnika, nego uvjet da umjetnost opravda svoje mjesto u društvu. Njezin status važne ljudske djelatnosti ne proizlazi samo iz tradicije, institucionalnog položaja ili javne potpore. On se iznova potvrđuje djelima koja čovjeku otvaraju nove uvide u vlastito postojanje, u odnose s drugima, u slobodu i odgovornost, u prolaznost i trajanje, u ono što nas razdvaja, ali i u ono što nas povezuje.

Umjetnost ne mora uvijek ponuditi odgovor. Njezina je snaga često upravo u tome da postavi pitanje koje smo izbjegavali, da učini vidljivim ono što smo predvidjeli i da nas suoči s vlastitim predrasudama. Ona razvija sposobnost razumijevanja iskustava koja nisu naša, širi granice empatije i pomaže nam da život promatramo iz perspektive drukčije od vlastite.

Zato ulaganje u umjetnost nije tek ulaganje u kulturni program. To je ulaganje u sposobnost zajednice da misli, osjeća, preispituje se i razvija. Bez takve sposobnosti ni gospodarski uspjeh ne može jamčiti istinski prosperitet. Zajednica može biti materijalno bogata, a istodobno siromašna u mogućnostima razumijevanja svijeta i čovjeka. Kultura i umjetnost tome se siromaštvu suprotstavljaju stvarajući prostor slobode, kritičkog mišljenja i novih vrijednosti, istaknuo je profesor sociologije, kulturolog iz Slovenije Aleš Črnič.

Lokalno iskustvo u europskom kontekstu

Dijalozi u Mon Perinu nisu se zaustavili na promišljanju lokalnih razvojnih potreba. Njihova je važnost i u pokušaju da se iskustvo jedne sredine sagleda u širem europskom kontekstu. Danas, kada su društva suočena s dubokim promjenama, tehnološkim ubrzanjem, krizom povjerenja i sve izraženim potrebama za novim oblicima suradnje, kulturna diplomacija postaje jedan od važnih načina povezivanja ljudi i zajednica.

Kulturna diplomacija ne svodi se na predstavljanje vlastite baštine ili nacionalnih postignuća. Ona počinje spremnošću da se drugoga sasluša, da se razumiju različite perspektive i da se razlike ne doživljavaju kao prepreka, nego kao mogućnost zajedničkog učenja. U tom smislu, kultura postaje prostor u kojem se grade odnosi koji mogu nadživjeti pojedinačne projekte, političke cikluse i kratkoročne interese.

(Snimio Milivoj Mijošek)(Snimio Milivoj Mijošek)

Razgovori u Balama podsjetili su na činjenicu da europska dimenzija ne pripada isključivo velikim gradovima, nacionalnim institucijama i međunarodnim centrima moći. I mala sredina može postati mjesto relevantnog europskog dijaloga ako ima jasnu viziju, otvorenost prema drugima i sposobnost da vlastito iskustvo pretvori u pitanje važno i izvan njenih granica, naglasio je Miquel Martorell producent i generalni direktor otočkog Teatra Principal de Palma.

Lokalno i europsko pritom nisu suprotstavljene razine identiteta. Naprotiv, što je zajednica svjesnija vlastitih vrijednosti, to može ravnopravnije sudjelovati u međunarodnoj razmjeni. Autentičnost ne znači zatvaranje u sebe, nego mogućnost da svijetu ponudimo nešto što proizlazi iz našeg iskustva, a istodobno je razumljivo i vrijedno drugima.

Takav pristup otvara prostor novim partnerstvima između kulturnih i obrazovnih institucija, umjetnika, poduzetnika, lokalnih uprava i međunarodnih organizacija. No važnije od samog broja partnerstava jest njihova kvaliteta: stvaraju li nove ideje, potiču li ljude na djelovanje i ostavljaju li iza sebe trajne vrijednosti.

Dijalog kao metoda i odgovornost

Posebna vrijednost susreta DIJALOZI bila je u njegovu nastojanju da razgovor ne pretvori u konvencionalni skup zaključaka i unaprijed pripremljenih odgovora. Dijalog je, u svojoj punoj vrijednosti, proces u kojemu se ideje razvijaju u susretu s drugim iskustvima, u kojemu se vlastita uvjerenja provjeravaju, a početne pretpostavke mogu prerasti u drukčija i sadržajnija promišljanja, rekao je Robert Raponja, voditelj Dijaloga.

Takav dijalog zahtijeva vrijeme, povjerenje i spremnost na neslaganje. On ne podrazumijeva da svi moraju misliti jednako, nego da različita mišljenja mogu pridonijeti boljem razumijevanju zajedničkih problema. U svijetu koji sve češće nagrađuje brzinu reakcije i sigurnost u vlastite stavove, sposobnost slušanja postaje važan oblik društvene odgovornosti.

- DIJALOZI su pokazali koliko je važno stvarati mjesta na kojima se susreću ljudi različitih profesionalnih iskustava, generacija i kulturnih perspektiva, ali i koliko je važno da takvi susreti ne ostanu izolirani događaji. Njihova se prava vrijednost mjeri onime što pokrenu nakon završetka programa: novim suradnjama, konkretnim inicijativama, promjenama u načinu razmišljanja i spremnošću da se preuzme odgovornost za zajedničku budućnost.

Stoga izvještaj o Dijalozima nije moguće završiti samo konstatacijom da je održan sadržajno bogat i kreativno poticajan susret. Njegov je pravi nastavak u pitanjima koja ostaju otvorena: koje ideje imaju potencijal postati projekti, koji se partneri mogu povezati, kako kulturu učiniti sastavnim dijelom razvoja i kako stvoriti uvjete u kojima će originalnost i izvrsnost imati stvarnu potporu, ističe on.

Budućnost koju tek treba izgraditi

Dijalozi su održani pod pokroviteljstvom Zaklade Plinio i u suradnji s Mon Perinom d.d., potvrdili su važnost promišljanja razvoja koji povezuje poduzetničku inicijativu, kulturu, umjetnost i odgovornost prema zajednici. Njihova temeljna poruka nije da postoji jedan gotov model prosperiteta koji treba preuzeti, nego da svaka sredina mora pronaći vlastiti put, oslanjajući se na svoje potencijale i otvoreno ih povezujući s iskustvima drugih.

Takav put ne nastaje preko noći. On zahtijeva strpljenje, povjerenje i spremnost na dugoročno djelovanje, istaknuli su domaći i strani govornici.. Zahtijeva i svijest da kultura nije trošak koji se opravdava tek kada se ostvare drugi razvojni ciljevi, nego jedna od pretpostavki razvoja koji čovjeku daje smisao i svrhu. Jednako tako, poduzetništvo koje želi ostaviti trajan trag mora biti spremno prepoznati da njegova odgovornost ne završava ekonomskim rezultatom, nego uključuje i prostor, ljude, identitet i kvalitetu života zajednice.

- Možda je upravo to najvažnija misao koja proizlazi iz Dijaloga: budućnost nije nešto što nas čeka, nego nešto što zajednički stvaramo. Stvaramo je idejama koje se usuđujemo izgovoriti, suradnjama koje odlučujemo razvijati i vrijednostima kojima smo spremni ostati vjerni i kada njihovo ostvarivanje zahtijeva više vremena i truda.

Ako Bale i Mon Perin nastave razvijati prostor u kojem se susreću kreativnost, poduzetnička hrabrost, kulturna izvrsnost i europska otvorenost, mogu postati primjer sredine koja svoj identitet ne čuva samo nasljeđiem, nego i stvaranjem novih vrijednosti i ideja zaključili su kulturni djelatnici

Jer prava vrijednost zajednice ne mjeri se samo onime što posjeduje, nego i onime što omogućuje da nastane. A kultura i umjetnost, kada su originalne, autentične i izvrsne, omogućuju upravo to: da iz postojećeg prepoznamo mogućnost novoga, da u lokalnom otkrijemo univerzalno i da prosperitet ne razumijemo samo kao materijalno blagostanje, nego kao sposobnost čovjeka i zajednice da žive smislenije, slobodnije i odgovornije, zaključuje Raponja.

Povezane vijesti










Trenutno na cestama