U muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca otvorena je izložba "AB ANTIQUO – Europska arhitektonska kultura i starine istočnog Jadrana" koja će se moći razgledati do 13. kolovoza.

Centralna os

Da je riječ o velikom projektu govori i činjenica da ova izložba, za koju je zaslužna kustosica prof. dr. sc. Jasenka Gudelj uz nesebičnu pomoć suradnika među kojima je dizajner postava Mauricio Ferlin, donosi fascinantnu priču o regionalnoj i europskoj recepciji antičke baštine istočne obale Jadrana — kroz originalne crteže, grafike, rijetke knjige i arhitektonske traktate renesanse i baroka.

(Snimio Mladen Radić)

Izložba, nastala u suorganiazciji Universita’ Ca Foscari iz Venecije i Arheološkog muzeja Istre, otkriva kako su rimski ostaci Pule, Zadra, Salone i Splita, smješteni uz trgovačke putove prema Levantu, stoljećima nadahnjivali humaniste, umjetnike i arhitekte diljem Europe. Dok su pulski antički spomenici rano stekli međunarodnu slavu kroz arhitektonske traktate, crteže i grafike — od Italije do Velike Britanije — baština Splita i drugih dalmatinskih lokaliteta snažno je odjekivala unutar humanističkih i umjetničkih krugova, dosegnuvši široku europsku publiku osobito putem luksuznih ilustriranih knjiga 18. stoljeća. Istraživanja su kroz projekt AdriArchCult u suradnji s AMI-jem dovela do brojnih otkrića koja se prikazuju javnosti.

Među izloženim djelima nalaze se crteži umjetnika iz Rafaelova kruga i papinskih arhitekata obitelji da Sangallo iz Galerije Uffizi u Firenc te bečke Albertina, crteži slavnog carskog arhitekta Johanna Bernharda Fischera von Erlacha iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao i knjiga Roberta Adama iz splitskog Arheološkog muzeja, te brojne grafike Giovannija Battiste Piranesija, Juliena-Davida Le Roya te James Stuarta i Nicholasa Revetta i brojnih drugih iz istarskih muzeja.

Jedno od najvećih otkrića izložbe novo je istraživanje korpusa crteža Andrea Palladija u Zbirci Royal Institute of British Architects u Londonu, koje je dovelo Petra Strunju, suradnika projekta ERC AdriArchCult, do identifikacije nacrta salonitanskog amfiteatra — prvoga poznatog povijesnog prikaza toga spomenika.

(Snimio Mladen Radić)

Posebnu pozornost privlače rijetki povijesni crteži renesansnih i baroknih arhitekata aktivnih na istočnom Jadranu, pristigli iz Muzeja hvarske baštine i Opatske zbirke u Korčuli, kao i rijetki primjerci arhitektonskih traktata s bilješkama graditelja i arhitekata iz hrvatskih knjižnica — od Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu do Znanstvene knjižnice u Dubrovniku, Znanstvene knjižnice u Zadru i Sveučilišna knjižnice u Rijeci.

Vrijedna no rijetko izlagana djela za izložbu posudili su i Kabinet grafike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Strossmayerova galerija starih majstora te Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Osobita pažnja posvećena je i baštini istarskih institucija pa su među izlošcima brojni predmeti iz Arheološkog muzeja Istre, Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, Sveučilišne knjižnice u Puli, Muzeja grada Rovinja i Centra za povijesna istraživanja Rovinj.

Kustosica izložbe napomenula je da je klasična tradicija centralna os zapadne civilizacije.

- Ono što se zna iz antičkoga svijeta od Grka i pogotovo Rimljana na ovim prostorima, postala je velika lekcija renesansnim i baroknim umjetnicima. U doba kada Pula više nije centar kako je to bila, barem regionalno, u antičko doba ili kakav će postati u vojno doba austrougarske mornarice u drugoj polovici 19. st., Pula, odnosno pulski spomenici antike, postaju centar arhitektonskoga polja. Samo je nekoliko gradova u Europi osim samoga Rima imalo jednako poznate antičke spomenike u arhitektonskim krugovima. To su Pozzuoli (kod Napulja), Verona i Pula.

(Snimio Mladen Radić)

Možete zamisliti koliko je važno upravo ovo nasljeđe i koliko su brojni arhitekti i drugi antikvari, drugi zainteresirani zapravo za antiku, često i rado dolazili u Pulu. Znate priču da je Pula renesansnog doba zapravo grad mrtvac koji se spušta se na tristotinjak duša, ali s druge strane, ali njene javne službe tada i dalje savršeno funkcioniraju, ističe Gudelj, inače dobitnica prvoga hrvatskog projekta Europskog istraživačkog vijeća (ERC) iz humanističkih znanosti, tzv. znanstvenog Oskara.

Baštinici

Podsjetila je da je Pula, kao i cijela istočna obala Jadrana, postala zanimljiva međunarodnim arhitektima u 15. i 16. st.

- Cijela istočna jadranska obala gleda svoju antiku, traži vlastite korijene kroz antičke tekstove, tražeći novac, natpise, čitajući antičke tekstove u prijepisima, u rukopisima i iskapajući malo pomalo različite ostatke Salone, Zadra, Splita... I ti će spomenici itekako imati velike utjecaje na renesansne umjetnike poput Juraja Dalmatinca, Andrije Lešija ili Nikole Firentinca. Rani humanistički krugovi istočnog jadrana skupljaju to znanje i taj se interes pretočio u neke spomenike. Pulski je slavoluk tako uzor Porti Magni iz Venecije ili onoj iz Napulja, što znači da u to vrijeme dva najnaseljenija grada u Italiji imaju svoje najreprezentativnije spomenike modelirane prema spomenicima u Puli. Tu je priču teško ispričati kroz jednu izložbu, rekla je Gudelj.

Pored crteža i izvornih knjiga tu je, u donjem bočnom dijelu jako puno traktata u arhitekturi, o tome kako je kolalo to znanje o arhitekturi, izvorne knjige iz hrvatskih knjižnica, koje su došle od Dubrovnika do Zadara preko Splita i Rijeka uz puno njih iz Pule.

- Sve ovo što vidite zapravo su originalni primjerci starih knjiga, napomenula je Gudelj.

Tu je i mala sekciju, gore i ljevo koja se zove "Antiquity in Technicolor", kako kaže Gudelj, da ne bude dosadno, sve crno-bijelo pa su tako i ti engleski i francuski crtači isproducirali puno akvarela ili su se grafike, koje su producirali na temelju svojih crteža, kolorirali. Te akvarele je teško dobiti jer je izlaganje akvarela veliki problem i teško putuju. Ali postoji mala sekciju gdje se može vidjeti nekoliko tih primjera, kako izgleda kad se preuzme crtež, preuzme grafika i napravi nešto što je imaginacija u tehnikoloru.

U donjem srednjem brodu su različite teme - povijest, mitovi, novac, natpisi, carevi i morska bića i dolje u apsidi je i liricum sacrum, odnosno kako se pretakala ta antika unutar kršćanstva, jer ona nikad nije nestala.

- Nadam se da će vam se izložba svidjeti, da ćete ispričati svima kako je divna, pa da će još doći ljudi, više nego što je samo tu na otvorenju i da ćemo ovim također odati počast jednoj Puli koja više nema, ali koja je beskrajno vrijedna jer Pula nije samo antika, nije samo 19. st., nego i sve ono između i sve ono poslije. A mi smo baštinici upravo svega toga, poručila je Gudelj.

Kruna projekta

Kako je napomenuo ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, izložba je kruna jednog projekta koji se radio više godina.

- Građa koja se vidi ovdje, posvećena antičkoj Puli nije nikada bila tako okupljena na ovom mjestu. Iz izložbe će proizaći i katalog koji bi trebao okupiti na jednom mjestu svu relevantnu građu koja se tiče antičkih uzora u renesansi i srednjem vijeku, naglasio je Komšo koji podsjeća da je istočna obala je bila izuzetno bitna za cijelu Europu. S antičkom baštinom bila je uzor za stvaranje arhitekture i različitih prikaza unutar renesanse, kasnije baroka itd. Osim toga, izložba je oplemenjena i s građom iz Arheološkog muzeja Istre, s kamenim predmetima, s novcem, s keramikom iz naše antičke srednjevjekovne i novovjekovne zbirke.

Kao ekskluzivitet ove izložbe naveo je i da je nekoliko mjeseci nakon otkrića prvi put javno predstavljen Usnuli Kupid, pronađen u centru Pule, a koji je smješten u središtu Svetih Srca jer, kako kaže ravnatelj, zaista zaslužuje tu svoju poziciju, a nakon izložbe postat će dio stalnog postava AMI-ja.

Jednako entuzijastična bila je i pročelnica Upravnog odjela za kulturu i mlade Grada Pule Paola Orlić koja je napomenula do joj je drago što je antika apostrofirana, ali ne kao nešto što je kao prošlost.

- Ona je nešto s kojima smo mi, kao Puležani u konstantnom dijalogu koji traje jako dugo. Mi smo baštinici toga, mi moramo svakoga dana toga biti svjesni. Za nas antika nije samo neko opće mjesto, za nas je antika nešto što je i svakodnevnica, pogled s balkona, pogled s nečijeg prozora u prolazu, Augustov hram, Arena, Slavoluk Sergijevaca. To su specijalne točke našeg identiteta kulture. Naš grad je ono što ovdje gledate, na sasvim poseban način, eruditski obrađen, i na što možemo biti izuzetno sretni.

Povezane vijesti

• GAJBA I TIĆ - POKRIVENO I RASKRITO U SEKSUALNOSTI ISTRE: Spojile su se struke, jezici, narodi, spolnost je prikazana iz raznih perspektiva
• FOTO / Mauricio Ferlin: Moja je namjera da izložbeni postav bude svjež
• Tko je prvi crtao Arenu i Dioklecijanovu palaču? U Puli se otvara izložba o slavi jadranskih starina