Tijekom cijelog siječnja muzejsko-galerijski prostor Sveta srca ugošćuje veliku i značajnu izložbu Sa(n)jam knjige u Istri "Sajam na oko", koja je otvorena u povodu tridesete obljetnice ove književne manifestacije, odnosno njezinog 31. izdanja. Izložba će biti otvorena i u povodu predstojeće Noći muzeja, što će biti prilika da je razgleda još brojnija publika. Autor izložbe je Mauricio Ferlin, višestruko nagrađivani dizajner, dugogodišnji suradnik Sa(n)jam knjige u Istri.

Kako je rečeno prilikom otvorenja izložbe, "Ferlinov je umjetnički rukopis snažno utkan u vizualni identitet i programske meandre Sajma. Između ostalog, on je Sajmu nadjenuo ime, autor je brojnih sajamskih plakata, tvorac Pufke, sajamske zaštitnice koja još od obljetničkog, 30. Sajma meditira nad prošlim iskustvima. Posljednji, 31. Sajam imao je temu "Nemiri", a kreativni nemiri koji su utkani u tri desetljeća dug sajamski imaginarij, predstavljeni su upravo na ovoj izložbi kroz instalacije i sajamske memorabilije, gdje su evidentirani sajamski fenomeni koji su oblikovali povijest koja traje.

(Promo)

Sajam je suvremena umjetnost

- Sajam je suvremena umjetnost: Kada sam razmišljao o konceptu izložbe o 30 godina Sajma, htio sam da ono što će biti predstavljeno ima doticaja s vizualnom poviješću Sajma, ali sam s druge strane želio pronaći način da o Sajmu govorim kao o kulturnom fenomenu - ne samo kroz dizajnerske, slikarske ili crtačke radove, nego i kroz sve ono što čini snažne odjeke i utjecaje Sajma u nekom širem kulturološkom smislu. Na kraju, moja je namjera da izložbeni postav bude svjež i da priča o Sajmu ne bude samo "ugurana" u okvire biografija, kronologija i memorija. To je ostavljeno za neka druga vremena i drugi medij. Izdavanje monografije Sajma točnije bi pokrilo tu potrebu. Okvir iz kojeg se krenulo razmišljati o izložbi bio je jubilarni, 30. Sajam i činjenica da se 2025. godine puni 30 godina od održavanja prvog Sajma, 1995. godine. Taj okvir u sebi istodobno nosi neku vrstu ograničenja, zahtjevnosti i otvara pitanje: kako uopće govoriti o Sajmu? U 30 godina je tisuće i tisuće autora prošlo kroz Sajam, na kojem je održano isto toliko različitih programa. Sajam je imao svoje mutacije: od predfaza u kojima se tek formirao kao festival, mijenjao prostore, pa sve do danas, stalno predstavljajući nove teme, uključujući uvijek brojne suradnike različitih profila, umjetnike, znanstvenike, filozofe… Razmišljajući o tom šarolikom svijetu, shvatio sam da bi izložba o 30 godina Sajma koja bi imala nekakav monografski, dokumentarni princip bila prezahtjevna priča za koju nisam siguran da bih je uspio realizirati u danim okolnostima. Stoga sam fokus usmjerio prema vizualnom aspektu Sajma i dijelu mog posla na Sajmu, koji sam dijelio s puno suradnika i drugih autora, te 30 godina Sajma pokušao sagledati kroz identitetski princip, naglasio je Ferlin.

(Sa(n)jam knjige u Istri)

Izložba je vrlo sugestivna, te prikazuje brojne specifičnosti, kao i detalje sa Sajma na sasvim poseban način, a uz to, vrlo je emotivna, jer obuhvaća razne aspekte djelovanja i onih koji, nažalost, više nisu među nama.

- Dio razmišljanja o Sajmu u vrijeme kad se stvarao često je bilo vezano uz prostore i uz taj neki live act koji se na njemu događao. To su bile i promocije, ali i performansi, izložbe, kao i brojne teško objašnjive kategorije, izvođačke hibridne forme koje su tražile novi komunikacijski jezik. Scenski aspekt Sajma bio je prisutan od samih početaka. I prvo otvaranje na Forumu imalo je to nešto kazališno u sebi, neku performativnost kroz korištenje određenih znakova, simbola, prostora. Već je tada Boško Obradović dao snažan pečat i s otvaranjima, kao i s kreativnim razmišljanjem o tome kako određenu temu predstaviti publici, što se nastavilo kroz cijelu povijest Sajma. Sveta srca predstavljaju malo zahtjevniji prostor za izložbe, a korijenje i izdanci su dva naziva koja su mi poslužila da pronađem okvire u kojima mogu progovoriti o Sajmu u jednom konkretnijem obliku. U tom smislu korijenjem smatram prvih desetak godina Sajma kada se zaključno s devetim ili desetim Sajmom tražio neki čvrsti model iz kojeg mogu izvirati različite forme i sadržaji koji će imati svoju vizualnu formu, koja će se kasnije nadograđivati i mijenjati. Tu je, naravno, važan Dom hrvatskih branitelja kao lokacija na kojoj je Sajam donekle primirio svoj lutalački karakter mijenjajući stalno prostore održavanja. Ulazak u Dom branitelja 2001. godine donio je i određenu vrstu stabilnosti koja je omogućila da Sajam može postati i dio šire kulturne slike. U to je vrijeme ostvarena suradnja sa Sajmom knjiga u Leipzigu i drugim značajnim festivalima, a Sajam se pozicionirao u ovo što je na neki način ostao i do današnjeg dana. Razvoj koji je uslijedio nazvao sam izdancima jer puno stvari na Sajmu nastane, postoji jednu, dvije, tri godine i potom se ili nastavi razvijati ili nestane, zapisao je Ferlin uz ovu izložbu.

(Sa(n)jam knjige u Istri)

Vidljive su tu brojne tematske i programske cjeline vezane uz Sajam, ali i rad i trud onih koji su ga kroz godine oblikovali, koji su dali svoj znak, svoju specifičnost, a vidljiva je i svojevrsna kronologija zbivanja i promjena.

- Tu su i neki naši "izumi" kao što je Strip Strasse, koji je u svom prvom izdanju na 20. Sajmu zauzeo cijelu ex Ribarsku, sada Maksimijanovu ulicu u centru grada. Iako je i ranije bio prisutan, strip je time dobio svoju čvrstu poziciju na Sajmu kroz radionice i programe poput "Hop lektire", a bio je i glavna tema Sajma kroz "Život u oblacima". Sajam je ugostio neke od najvećih autora stripa danas kao što su Daniel Žeželj, Igor Kordej, Milo Manara i Tanino Liberatore. Među izdancima su Festival dječje književnosti Monte Librić, zatim nagrade Sajma poput Kiklopa, koji je trajao desetak godina pa je bio zamijenjen Librom za Vajk, a još se dodjeljuje čitateljska nagrada Dr. Ivo Borovečki… Tu je i Art-kvart, koji je bio zanimljiva ideja, kao i Noć galerija i brojni drugi koncepti, nastavlja Ferlin.

(Snimila Vanesa Begić)

Specifičnost je hibridnost

Dakako da je specifičnost Sajma, ili Sa(n)jma ako se želi sanjati, njegova hibridnost.

- Ona mu radi složenosti ponekad oduzima jasnoću u izražavanju, no to nas je tjeralo na pronalaženje novih modela komunikacije. I to ne nužno uvijek u vizualnom, nego i u širem aspektu. Često se taj proces događao u nekom ludičkom, razigranom načinu. Na Sajmu je najvažnije ono nešto što je teško kvantificirati, a tiče se odnosa između Sajma i njegove publike, koji je osebujan, neuhvatljiv i događa se svake godine na jedan poseban način. Taj odnos, koji je zapravo najveća vrijednost Sajma, gotovo je nemoguće ponoviti na izložbi.

Dakako, u samu bit ove izložbe "utkani" su i umjetnički rukopisi, odnosno specifičnosti, što je Ferlin učinio vrlo vješto i s(p)retno, značajnih suradnika Sajma, koji su tu djelovali duže ili kraće na razne načine, a kao što su to bili Alfio Klarić, Denis Pletikos, jedne godine i Predrag Spasojević, poznati zagrebački dizajner, Ferlinov profesor Ivan Doroghy, a veliki obol Sajmu dao je i Daniel Žeželj i umjetnička organizacija Peti kat čiji je dio i Stanislav Habijan.

(Snimila Vanesa Begić)

I tijekom otvorenja izložbe naglašeno je da je u samom radu na oblikovanju Sajma stasala i jedna mlađa generacija dizajnera, koji su danas već afirmirani. Prvi zajednički rad u koji su bili uključeni Matko Plovanić i Vibor Juhas bio je na Sajmu 2013., a kasnije je dizajner bio i Oleg Šuran u dva navrata.

- Naravno, u rad na vizualnom aspektu bili su uključeni i drugi suradnici Sajma, među njima je i moj brat Matija Ferlin, koji je puno radio na svečanim otvorenjima Sajma, performansima, ali se bavio i brojnim drugim stvarima od uređivanja prostora i načina izlaganja knjiga do posebnih scenografija. Tu su bili i Igor Zirojević, uključen kroz izložbe, knjige i kao fotograf, kao i fotografi Ivan Balić Cobra, Jakob Goldstein i Hassan Abdelghani. Jasna Buić radila je divne portrete, a ovu tradiciju je najviše od svih nastavila Tanja Draškić Savić. Uz Sajam su vezani i foto-reporteri Manuel Angelini i Matija Šćulac, a ponekad smo zbog njihove dobre volje koristili fotografije Nevena Lazarevića i Duška Marušića – Čičija, navodi Ferlin.

I na samome otvorenju izložbe govorio je o svojim uzorima, te kako je mogao tijekom rada na sajmu upoznati vrhunske autore i intelektualce, od kojih je i puno naučio na razne načine i u raznim aspektima i segmentima stvaralaštva.

(Snimila Vanesa Begić)

- Meni su uvijek jako dragi bili Tonko Maroević, Berti Goldstein, Dušan Karpatsky. Tih ljudi danas nema više među nama, a oni su stvarno jako puno sudjelovali u formiranju Sajma u kasnim 1990-ima, a pogotovo u ranim 2000-tima, kada je Sajam prerastao u veliki festival. Bio sam tada u kasnim dvadesetima i za mene je činjenica da mogu razgovarati, družiti se s njima zaista bila formativna. Kroz ljude sam mogao vidjeti povijest književnosti i umjetnosti oko sebe. To je meni Sajam omogućio, istaknuo je Ferlin.

Iako je Dom hrvatskih branitelja glavna i prvenstvena pozornica Sajma, on se, kroz godine, održao i na drugim lokacijama.

Zbog pandemije koronavirusa su 2021. godine održana dva Sajma u vanjskom i unutarnjem prostoru bivše Arena trikotaže te se onda nakon epidemije vratio u Dom branitelja. Godine 2020. trebao je biti održan u Svetim srcima, a De Vileov uspon koji vodi prema tom galerijskom prostoru i dva prostora u njegovu podnožju bili su osmišljeni kao prodajni dio sa štandovima. Sve je bilo spremno, ali zbog epidemioloških mjera taj Sajam nikad nije održan.

(Sa(n)jam knjige u Istri)

- Više sam se puta zalagao za to da sajamski izleti u grad ne budu samo programski, nego da se to dogodi i kroz prodaju knjiga u više gradskih prostora, što bi stvorilo i neku novu formu Sajma. No, pitanje je bi li to uopće bilo uspješno. Što se tiče samoga grada, prvi Sajam održan je na Forumu te u galerijama Capitolium i Diana, a kasnije je zauzeo i prostor nekadašnje knjižare Mladost, gdje se danas nalaze Turistička zajednica i Galerija Cvajner, u kojoj su se održavali brojni sajamski programi. Osim u ovoj kultnoj galeriji, izložbe Sajma održavale su se i u Svetim srcima, u "zelenoj zgradi" na Forumu, a tu je i Galerija Makina, koja je uvijek veliki partner Sajma, kao i Gradska galerija u Kandlerovoj. Stara tiskara vezana je uz Festival Polis – Jadran – Europa, a sajamski programi događali su se i u Muzeju suvremene umjetnosti Istre, Circolu, koji je, osim Monte Librića, ugostio cijeli niz programa, koncerata, performansa, veliki susret književnih prevoditelja Europe na kojem su sudjelovali Umberto Eco i Claudio Magris… Sajam je održan i u napuštenim prostorima "Stare robne kuće" i nekadašnjega kina Pula, a uz Kino Valli važne sajamske pozornice bile su i pulska oštarija Foška, Dragi Kamen, Uliks, Podrum, Kod Domenika u Istarskom narodnom kazalištu, nabraja Ferlin.

I uz nagradu Kiklop prošlo se kroz puno gradskih lokacija: od prve dodjele na brodu "Dalmacija" privezanog uz Molo Carbone u tada gotovo nedostupnoj carinskoj zoni, dodjele u hotelima Rivijera, Histria, u Arubi, Svetim srcima, u rock klubu Uljanik…

- Od 2001. godine, kada sam počeo raditi sa Sajmom, ušli smo u Dom hrvatskih branitelja, promijenjen je tada i vizualni identitet Sajma i "unaprijeđen" njegov naziv. Sajam je postao Sa(n)jam. Bilo mi je to zanimljivo, no moja intencija nije bila da se "n" čita. Želio sam da bude samo grafički prisutno, zato i jest u zagradi. No u samom korištenju zaživjelo je izgovaranje slova u zagradi i Sajam je postao Sanjam. I prijevodi imaju svoje inačice. U engleskom nazivu "Book Fair(y) in Istria" ‘y’ daje novi kontekst iako, naravno, nisam time mislio preimenovati Sajam u knjišku vilu, no u paru sa znakom Sajma (Pufkom) to stvara novi smisao. S talijanskim se nazivom nije mijenjalo značenje riječi jer se u naslovu "Fiera/o del libro in Istria" može čitati i ponos, a ne samo sajam, zaključuje Ferlin.

Povezane vijesti

• GAJBA I TIĆ - POKRIVENO I RASKRITO U SEKSUALNOSTI ISTRE: Spojile su se struke, jezici, narodi, spolnost je prikazana iz raznih perspektiva
• "O ŽIVOTINJAMA I LJUDIMA" Zašto se s nekim životinjama družimo, nekih se bojimo, druge štujemo ili jedemo, oblačimo ili mučimo?
• SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI Knjige u Svetim Srcima, programi diljem grada