znanstveno-stručni skup
Barban u srcu: Održan dvodnevni, 16. po redu Memorijal Petra Stankovića
(Privatna arhiva)
U Centru za posjetitelje u Barbanu održan je dvodnevni, 16. po redu, znanstveno-stručni skup Memorijal Petra Stankovića "Barban u srcu" sa stalnim podnaslovom "Barban i Barbanština od prapovijesti do danas".
Na Memorijalu je predstavljeno 14 tema, a publici su se obratili dugogodišnji stalni izlagači, od kojih trojica (Denis Kontošić, Josip Šiklić i Slaven Bertoša) svojim temama nisu izostala niti s jednoga skupa.
Pečeno jelo
Sandro Cergna govorio je o trima pismima Petra Stankovića Giuseppeu Furlanettu, pronađenima u Biskupijskom sjemeništu u Padovi. Zanimljivi detalji iz pisama otkrivaju dio kanonikovih interesa, razmišljanja, ali i obilježja njegova karaktera. Stanković je običavao jesti samo za ručak i to maneštru te kuhano i pečeno jelo. Vesna Lalošević i Bernard Jurjević osvrnuli su se na odnos i kontakte Petra Stankovića s profesorima filozofije u Padovi. Stanković je za Padovu bio jako vezan, u njoj je studirao, na što je bio posebice ponosan. Uvijek je isticao mudru izreku da pametan čovjek nije onaj koji zna odgovor, nego onaj koji zna postaviti pitanje. Slaven Bertoša slušatelje je upoznao s popisom barbanskih oporuka iz ostavštine Josipa Antuna Batela, koja se čuva u Arhivu HAZU u Zagrebu, a dosad ju je proučavalo nekoliko istraživača. Popis je važan za poznavanje jezika, toponimije, imena i prezimena, zanimanja, provenijencije i genealogije oporučitelja te članova njihovih obitelji.
Mladen Bastijanić pričao je o histarsko-liburnijskim i rimskim putovima u zaljevu i dolini rijeke Raše, upotpunivši izlaganje zanimljivim slikovnim prilozima. Neki od putova izgrađeni su prije više od 2.000 godina, a uz njih se sačuvalo i mnogo suhozida. Putova je bilo mnogo, a rijeka Raša i njezin zaljev nepresušno su vrelo povijesnih podataka. Kristina Džin i Vesna Lalošević posvetile su se ritualima "Adventus" i "Adventus ad Castrum Barbanae", opisanima u izvješću apostolskog vizitatora Agostina Valiera iz 1580. Istaknule su veličanstvenost i trajnost ovog običaja od antike do novoga vijeka te činjenicu da je u Barbanu misa održana uz pomoć prevoditelja jer tamošnji puk uopće ne zna talijanski jezik. Denis Kontošić predstavio je iznimno važan povijesni izvor za prošlost Barbanštine u novome vijeku, loredanske terminacije od 1552. do 1768. kao dopunu i zadiranje u stara prava Barbanaca i Barbanske kapitule iz 1516. i 1548. Primjeri iz terminacija odnose se, primjerice, na ustupanje neobrađene zemlje, zabranu sječe bez dozvole, osnivanje fontika, obvezu rušenja kuća izvan naselja, upravljanje crkvenom imovinom. Terminacije govore o unošenju elemenata urbanizacije (čišćenje ulica, zabrana igara za novac, nošenje oružja), raslojavanju žiteljstva na bogate i siromašne. Kontošić se osvrnuo i na galijote – jer terminacije predviđaju i kaznu slanja na galije, najčešće doživotnu. Uslijedile su četiri demografske teme.
Demografske teme
Samanta Paronić govorila je o društvenoj mreži barbanskih kumstava sredinom XIX. stoljeća, spomenuvši da su Barbanci za kumove često birali pismene obrtnike iz Karnije ili uglednike iz samoga Kaštela, što svjedoči o njihovoj težnji za društvenim napretkom. Mreža kumstava dokazuje da su našu preci razumjeli veliku istinu: u nesigurnim vremenima čovjekova najveća vrijednost nije ono što posjeduje, već onaj tko mu stoji uz bok kao kum, prijatelj i zaštitnik. Marko Jelenić izložio je ženidbene strategije i vrijeme ženidbe u Barbanu od 1860. do 1870., istaknuvši da je broj vjenčanja varirao iz godine u godinu, a ritam vjenčanja bio je podložan radovima u polju. Govorio je o vjenčanjima u starijoj dobi te većoj dobnoj razlici između muža i žene. Iva Kolić iz matičnih je knjiga analizirala podatke o bolestima na primjeru smrtnosti i bolesti na Barbanštini od 1885. do 1895. Umrlih je najviše bilo od prosinca do travnja. Najčešći uzroci smrti na Barbanštini u navedenom razdoblju bili su opća slabost (debilitas), tuberkuloza i groznica (febris). Gordana Kliman Grabar predstavila je mikrodemografsku analizu osoba podrijetlom iz Općine Barban pokopanih na Gradskom groblju Monte Ghiro u Puli (1910.-1914.). Iznijela je kratki povijesni pregled lokaliteta na kojem se groblje nalazi te navela da u smrtnosti dominiraju zarazne bolesti, što je u razdoblju prije uporabe antibiotika i očekivano. Zabilježeno je i nekoliko slučajeva karcinoma, a jedan je dječak umro od ugriza poskoka.
Svjetlana Milotić nazočne je upoznala s Barbancima u Argentini između dvaju svjetskih ratova, nadogradivši se na detalje s lanjskoga skupa. Kao izvor koristila je "Istarski list", koji je opisao kako su se naši iseljenici snašli u novoj domovini, a zajedničkim druženjima održavali sjećanja. Oni koji su živjeli u gradovima na obali (pretežito Buenos Airesu) bili su uglavnom lučki radnici, a oni u unutrašnjosti bavili su se poljoprivredom. Dijelili su sudbinu ostalih žitelja u Argentini. Josip Šiklić govorio je o demografskim aspektima promjene obitelji i braka u Općini Barban u kontekstu Istarske županije (2011.-2021.). Istaknuo je da su trendovi isti, ali njihov intenzitet je različit jer se obiteljski obrasci u seoskoj sredini sporije mijenjaju. Primjerice, broj djece rođene u braku u Istarskoj županiji je 60 posto, a u Općini Barban 82 posto. U Istarskoj županiji postoji stabilan broj neoženjenih muškaraca, a u Općini Barban udovice su i dalje brojna skupina. Branislav Ostojić svojim je izlaganjem dostojno obilježio 20. godišnjicu susreta harmonikaša u Barbanu. Istaknuo je da bi susret započinjao svečanim mimohodom svirača od Velikih vrata do Place. Izvođači su različite dobi, a sačuvali su se popisi svih sudionika i voditelja. Pročitana je i prezentacija Eduarda i Alojza Pavlovića te Vesne Pešić, o usporedbi slikarskih portreta Petra Stankovića i Petra Nakića.
U predahu između izlaganja nekoliko je svojih uradaka pročitao barbanski pjesnik Milenko Baćac, autor netom tiskane zbirke "Dvi duše, zavajk skupa", posvećene prerano preminuloj supruzi Mariji.
Tehničku je podršku skupa vodio Luka Glavaš, student Tehničkog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Nazočnoj publici obratili su se načelnik Općine Barban Andi Kalčić, predsjednica Katedre Čakavskog sabora Barban Lenka Šajina, potpredsjednica Iva Ciceran te utemeljitelj, pokretač i voditelj skupa, povjesničar i sveučilišni profesor Slaven Bertoša, istaknuvši veliku važnost i značaj održavanja ovih susreta za Barban i Barbanštinu. Zahvalili su prethodnom vodstvu Katedre, Ivi Kolić i Paolu Batelu, na odličnoj organizaciji i pomoći oko pripremanja zbornika radova, a prethodnom načelniku Daliboru Pausu na višestrukoj pomoći oko skupa i zbornika. Slavenu Bertoši upućena je velika zahvala su dugogodišnji trud i rad. Uskoro će biti tiskan 13., a u pripremi je i 14. svezak zbornika radova s ranijih izdanja ovoga skupa.
Skupu su nazočile i knjižničarska savjetnica Marija Petener Lorenzin te direktorica TZ Barban Jelena Lučić Baćac. Organizatori su Općina Barban i Katedra Čakavskog sabora Barban, a suorganizatori Turistička zajednica Barban, Župa sv. Nikole Barban i Katedra Čakavskog sabora za povijest Istre Pazin.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
