kulturna baština
Od kremenih oštrica do rimskih kamenoloma: Predavanje o suživotu čovjeka i kamena u Istri
(Osobna arhiva)
"Čovjek i kamen: suživot kroz prapovijest i antiku" naslov je predavanja koje je u Sveučilišnoj knjižnici Pula održala Katarina Šprem, predsjednica novoosnovane Udruge za istraživanje, zaštitu i promociju kulturne i prirodne baštine RH "Petra".
Kroz predavanje je zainteresiranoj publici predstavila dvije vrste kamene sirovine koja se upotrebljavala kroz prapovijest i antiku na području istarskoga poluotoka – rožnjak ili kremen i vapnenac, odnosno dolomit. Rožnjak se nalazi u primarnim ležištima, najčešće u vapnenačkoj stijeni u obliku gomolja ili nodula, te u sekundarnim ležištima na obalama (Vižula) i poljima (Marlera). Riječ je o vrlo tvrdoj, i kad se obradi, oštroj vrsti kamena koja je bila idealna za izradu oruđa prapovijesnog čovjeka.
Dostupnost rožnjačke sirovine bila je vrlo bitna za prapovijesne zajednice jer su je koristili u svakodnevnim aktivnostima kao što su lov i obrada kože, stoga je poznavanje ovih ležišta vrlo bitno za proučavanje tih zajednica. Kroz brončano doba prapovijesne zajednice su se okrenule prema drugoj vrsti kvalitetne sirovine – karbonatnim sedimentnim stijenama kao što su vapnenci i dolomiti, kojih u Istri ima u izobilju. Koristili su ih za bedeme svojih naselja, ukope svojih pokojnika u grobne škrinje te gradnju svojih kuća.
Tijekom 3. stoljeća prije Krista Histri koji su obitavali na području Istre došli su u sukob s Rimom radi svog gusarenja zbog čega je pokrenut prvi histarski rat. Histri su svladani tijekom drugog histarskog rata u 2. stoljeću prije Krista, a prava romanizacija poluotoka počela je osnivanjem dviju kolonija – Pola i Parentium oko 46. godine prije Krista. Rimljani su tada počeli sustavno i organizirano iskorištavati mineralne sirovine Istre, u koje spadaju i karbonatne sedimentne stijene. Zbog tog sustavnog pristupa eksploataciji kamenih blokova rimski kamenolomi često imaju pravilan tlocrt s tragovima alata na stijenama. Danas ih ima u Istri na 60-ak lokacija, a najpoznatiji su svakako Cava Romana kod Vinkurana, potvrđeni izvor kamenih blokova za izgradnju velikog vanjskog plašta amfiteatra i Pješčana Uvala.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twitter
