Umjetnost iz kofera
Novigrad u znaku Arterije: Festival suvremene umjetnosti spaja Globalni Jug i Istru
(Snimio Zvonimir Guzić)
Tijekom proteklog tjedna osam je dana Novigrad živio u ritmu suvremene umjetnosti zahvaljujući 16. izdanju manifestacije Arteria - međunarodnom festivalu vizualnih umjetnosti, održanom u Muzeju Lapidarium. Pod naslovom "Umjetnost iz kofera", festival je okupio umjetnike i umjetnice koji potječu iz zemalja "globalnog juga" - Etiopije, Gane, Turske i Gvatemale, čiji su radovi doslovno stali u jedan prosječan kofer. Publika je imala priliku svjedočiti kako se iz tih putnih torbi vade i izlažu instalacije nastale od tekstila, otpadnih materijala, kolaža i šivanja.
- Ovim kustoskim projektom željeli smo predstaviti mogućnosti suvremenog umjetničkog djelovanja kroz istraživanje praksi u Etiopiji, Gani i Gvatemali – zemljama koje smo više puta posjećivali. Uz umjetnike koji stvaraju u tim kontekstima, uključili smo i autore s migracijskom prošlošću koji danas djeluju u globalnim umjetničkim središtima poput Berlina, Chicaga i Londona. Izložba i festival pokazuju različite umjetničke načine sudjelovanja u vremenu globalizacije. Umjetnici koje predstavljamo stalno su u potrazi za prikazivanjem stečenog i nestajućeg identiteta – bilo kroz reciklirane materijale i medije, bilo kroz interpretacije nasljeđa tradicionalnih umjetničkih formi. Njihovi radovi svjedoče o složenosti suvremenih društava, urbanih krajolika i kolektivnih sjećanja, rekao je jedan od kustosa, Goran Tomčić.
Tijekom tjedna umjetnici su otvarali svoje kofere na više mjesta u Novigradu, od muzeja i obližnjeg parka do Velikog trga, pretvarajući ih u početne točke participativnih instalacija. Engadget Legesse Amede pozivao je publiku da svojim potpisima sudjeluje na njegovim novim djelima, Henok Getachew oblikovao je tornado od odbačene plastike, snažnu kinetičku instalaciju koja je istovremeno fascinirala i upozoravala na ekološke krize, dok je Patrick Tagoe-Turkson gradio skulpturalne oblike od japanki i naplavina prikupljenih na obalama Gane i Istre. Frederick Bamfo osmislio je poetsku prostornu igru u kojoj su se priroda, cvijeće i ljudska prisutnost pretvorili u zamišljeni piknik.
- Živimo u svijetu neprestane potrošnje i gomilanja predmeta, a tekstilno i plastično onečišćenje postaju jedne od najvećih ekoloških tragedija našeg vremena. Umjetnici okupljeni na ovoj izložbi pokazuju kako se otpad, odbačeni predmeti i materijali s margina mogu preobraziti u snažna umjetnička djela. Njihovi radovi svjedoče o krhkosti okoliša i o ljudskoj kreativnosti koja u otpadu pronalazi i kritiku i ljepotu. Na taj način izložba otvara prostor za promišljanje održivosti i novih vrijednosti koje proizlaze iz kružnog gospodarstva, ali i za razumijevanje umjetnosti kao vitalnog dijela suvremenog ekološkog dijaloga, rekao je Tomčić.
Program je uključio i niz susreta s publikom: performanse, predavanja, književna čitanja i studijske posjete.
Mnogim umjetnicima Globalnog Juga tekstil je glavni izvor inspiracije i jedan od najčešćih i najdostupnijih materijala. Tekstil je most između baštine i sadašnjosti, indikator sjećanja i snažan simbol identiteta, jer upravo tekstil utjelovljuje ravnotežu između fluidnosti i strukture, prolaznosti i trajnosti, i specifičnosti lokalne kulture u vrtlogu globalizacije. Umjetnik Quique Lee iz Gvatemale tekstilom, vezenjem i socijalnim angažiranjem sudionika preispituje pitanja muškosti i općenito identiteta sudionika. Hale Ekinci je umjetnica turskog porijekla s adresom u SAD-u, koja tkanjem preispituje sjećanje, migraciju i tradiciju ženskog obrta tkanja i vezenja, stvarajući prostorne, nježne skulpture i instalacije. Kirubel Melke je tekstilni umjetnik iz Etiopije, koji je poznat po svojim inovativnim tekstilnim kolažima izrađenim od pronađenih fragmenata tkanina različitih tekstura i boja, kojima pripovijeda priče iz osobne i kolektivne, etiopske prošlosti i sadašnjosti. Zelalem Merga je interdisciplinarni umjetnik iz Addis Ababe, koji na ovoj izložbi nudi tekstilne kolaže afričkog dizajna u ovalnim okvirima plafonijera. Iz Gane dolazi Frederick Bamfo, koji je poznat po stvaranju poetskih šatora od rabljenog denima preko kojih koristi arhitektonski krajolik i značenje tekstila kako bi propitivao pitanja nasljeđa ropstva, prostornosti, materijalnosti, participacije i geopolitike 21. stoljeća. Cecilia Lamptey-Botchway umjetnica je iz Gane s adresom u SAD-u, čija središnja tema umjetničkog rada leži u istraživanju pojma afričke ženstvenosti, fokusirajući se pritom na svakodnevni život i odjeću žena te pokazujući kako je kamera postala moćan alat za dekolonizaciju. Ganski umjetnik koji živi u Velikoj Britaniji, Emmanuel Boateng, kroz fragmente tradicionalnog ganskog Kente stila tkanja stvara tekstilne kolaže i instalacije koje dovode u pitanje pojmove rase i reprezentacije afričkoga u suvremenoj umjetničkoj praksi.
- Afrika danas doživljava najbržu stopu urbanizacije na svijetu, a taj ubrzani priljev ljudi u gradove stvara snažan pritisak na postojeću infrastrukturu. U tom duhu vremena mnogi umjetnici okupljeni na ovoj izložbi svoju praksu temelje na interpretiranju i recikliranju odbačenih predmeta i materijala kako bi progovorili o nekontroliranom urbanizmu, globalnom zagrijavanju, zagađenju, ali i o pitanjima identiteta, postkolonijalne, emocionalne i spolne emancipacije, rekao je kustos.
Tijekom dvogodišnjeg planiranja izložbe pokazalo se koliko su institucionalno zanemarivanje, manjak javnog financiranja i privatnih sponzorstava te nepostojanje stabilnog tržišta umjetnina konstante s kojima se umjetnici nose. No, najveća prepreka ostaje ograničenost protoka ljudi – nesloboda kretanja i putovanja, koja u zemljama Globalnog Juga, a osobito u Africi, umjetnicima onemogućuje sudjelovanje na međunarodnim izložbama na koje su pozvani.
- Često ponavljamo frazu da 'umjetnost nema granica’, jer ona zaista funkcionira kao univerzalni jezik koji povezuje ljude i ideje, prelazi geografske i kulturne okvire i ruši podjele. Ali istodobno postoje granice koje gradi birokracija – vizni režimi i administrativne prepreke, skupi i neizvjesni procesi kandidiranja – koji umjetnicima iz Afrike i drugih dijelova Globalnog Juga otežavaju sudjelovanje u globalnom dijalogu. Upravo zato ova izložba pokazuje koliko je važno pronaći načine da se umjetnosti omogući nesmetan protok, jer ona uvijek iznova dokazuje da njezin jezik ostaje univerzalan i otvoren, rekla je ravnateljica Muzeja Lapidarium, ujedno i kustosica izložbe Jerica Ziherl.
U našem tempu brzine i instantnog protoka informacija i ekonomija pripremanja izložbi suvremene umjetnosti obilježena je duhom vremena.
- Bivše periferije sada su mjesta koja pružaju podjednake mogućnosti razvoja umjetničkog jezika, a često su i predvodnici novoga u umjetnosti. No, i dalje, velikoj većini umjetnika Globalnog Juga uskraćena je blagodat umreženja, protoka znanja i informacija, te potpore koja je dostupna umjetnicima u Europi i ostalim zemljama Globalnog Sjevera. Zato je ova izložba svojevrsna radionica otkrivanja neformalnosti u suvremenoj umjetnosti, i djeluje kao poligon za postavljanja pitanja o mogućnosti izlaganja umjetnika zemalja u razvoju, rekao je Tomčić.
Cilj ove izložbe bio je edukacija kroz dijalog i razmjenu iskustva, te stvaranje mogućnosti umjetnicima koji će prvi put izlagati u Hrvatskoj i Sloveniji (kamo će izložba putovati). Željelo se uključiti publiku u sudjelovanje i smislene razgovore o suvremenoj umjetnosti i temama koje umjetnici istražuju. Interakcija s publikom realizirana je kroz predavanja, umjetničke radionice, čitanja afričke literature i sudjelovanje u modnoj reviji, te kroz samu izložbu, pozivajući na različite perspektive i potičući publiku na formiranje vlastite interpretacije.
Publika je kroz cijeli tjedan aktivno sudjelovala u stvaranju radova, dijelila iskustva i upoznavala umjetničke prakse koje spajaju urbani duh i tradiciju.
Festival je završio kao dinamičan i otvoren susret kultura Globalnog Juga i Istre, ostavljajući Novigrad obogaćen novim iskustvima, pričama i zajednički stvorenim umjetničkim djelima. Izložba ostaje otvorena u Muzeju Lapidarium do 22. studenog 2025.
Autori koji se predstavljaju su: Kirubel Melke (Etiopija), Dariwos Hailemichael (Etiopija), Mewded Dagnachew (Etiopija), Tewodros Bekele (Etiopija), Birhanu Manaye (Etiopija), Abel Beyene Disasa (Etiopija), Mahilet Afework (Etiopija), Dawit Tamrat (Etiopija), Zelalem Merga (Etiopija), Michael Tsegaye (Etiopija), Dereje Shiferaw (Etiopija), Cecilia Lamptey-Botchway (Gana/USA). U Novigradu su bili prisutni Engdaget Legesse Amede (Gana/Njemačka), Henok Getachew (Etiopija/Njemačka), Frederick Bamfo (Gana), Patrick Tagoe-Turkson (Gana), Quique Lee (Gvatemala), Hale Ekinci (Turska/SAD), Emmanuel Boateng (Ghana/Velika Britanija), Klaus Mertens (Njemačka). Kustosi su Goran Tomčić i Jerica Ziherl.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
