Galerija Alvona
Otvorena izložba Tonćija Borovca: Intimne refleksije na doživljaje i sjećanja iz bliže i dalje prošlosti
(Foto: Galerija Alvona)
U Galerija Alvona predstavljena je samostalna izložba ulja na platnu splitskog slikara Tonćija Borovca pod nazivom "Duhovna plazma". Uoči tjedna prepunog događanja povodom proslave Dana Grada Labina zamjenik gradonačelnika Grada Labina Goran Vlačić pozdravio je nazočne te čestitao autoru i zaželio još mnogo uspješnih izložbi.
Velikani struke
Govoreći o autoru i njegovu slikarstvu dr. sc. Ita Prančević Borovac, prof. pov. umj. zahvalila je labinskoj likovnoj publici na odazivu i iskazanom interesu da podrže njima nepoznatog umjetnika te zahvalila domaćinima na prilici i na organizaciji.
- Borovac je po struci konzervator-restaurator, a po duši ribar, slikar i pjesnik. Studirali smo na istom fakultetu, a učitelji su nam bili vrhunski umjetnici, humanisti i znanstvenici. Slikari i grafičari poput senzibilnog Ivana Krstulovića, pedantnog Petra Jakelića, osebujnog Mile Skračića, kipara i majstora u svim kiparskim tehnikama Aleksandra Miđora, razigrano Kažimira Hraste. Povijest i teoriju umjetnosti predavali su nam velikani struke poput neponovljivog Krune Prijatelja i Tomislava Marasovića koji je pored sveg ostalog doprinosa struci, izravno zaslužan da je Dioklecijanova palača s užom gradskom jezgrom Splita 1979. ušla na listu UNESCO-a, kazala je Prančević Borovac.
- Tu je bio i Ivo Babić i Nenad Cambi - neprijeporno najveći autoritet antičke arheologije ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi. Ukupno 4 akademika među našim profesorima – učili smo od najboljih. No, dogodio se Domovinski rat, nastavio je.
"Valjalo je našu ionako golemu i prilično oronulu, a sad i ranjenu umjetničku baštinu liječiti, ozdravljati… i, kad je odložio pušku Tonči se prihvatio klečanja po mozaicima i raspinjanja po klimavim skelama da dosegne freskama oslikane stropove i kupole. I tako 30 i više godina, više od 200 konzervatorskih projekata širom Hrvatske. Možda među suvremenim slikarima, umjetnicima ima onih koji slijede trendove, no mnogo je više onih koji stvaraju iz iskrenog unutarnjeg poriva. Nema potrebe mistificirati nastanak nekog umjetničkog djela, no činjenica je da se ne može, ne treba i nikad neće u potpunosti moći objasniti proces nastanka slike. Kako to osoba koja stane ili sjedne pred bijelo platno koloplet svojih misli, htjenja, nataloženih ideja ili "plazmatičnih" entiteta uobliči u skladnu cjelinu: boja, poteza, mrlja, linija…, istaknula je.
Kako kaže, svaki, baš svaki umjetnik – pa i onda kad je živio u vremenima u kojima je egzistenciju ostvarivao izrađujući slike po narudžbi, obvezan držati se zadanih kanona i očekivanja "publike" i samog naručitelja, pojedinca ili institucije, pa čak i cijelih zajednica, ima svoj prepoznatljivi rukopis, izričaj, svaka je slika svoj svijet, svemir za sebe. Ona je dodala kako je svaka Tončijeva slika bremenita značenjima, asocijacijama, bogata simbolima, treptajima i odsjajima nečega u kojima je Tonči dao svoje osjećaje i razmišljanja pretočena u boje, oblike koji ožive tek u oku promatrača.
Mladost obilježena glazbom
U predgovoru kataloga ističe se kako nije lako biti iskren, izložen, razotkriven. "U svojim djelima Borovac unutar okvirom zaustavljene slikarske geste izravno izlijeva svoje stanje duše – intimnu refleksiju na doživljaje i sjećanja iz bliže i dalje prošlosti, na duboku brazdu koju su ondje ostavili dani i noći provedeni na Prvoj crti ili svjetlucave žeravice sjećanja na Planinu (Velebit) ili pak na dane Morem i Glazbom (Pink Floyd) obilježene mladosti", objasnila je.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
