GROŽNJAN GRAD UMJETNIKA
Povodom 60. godišnjice proglašenja u Galeriji Porton otvorena dvostruka izložba
(Snimio Zvonimir Guzić)
Povodom 60. godišnjice službenog proglašenja Grožnjana "gradom umjetnika" u Galeriji Porton su prigodnom svečanošću otvorene izložbe skulptura, grafika i crteža akademskog kipara Aleksandra Rukavine i akademskog slikara Karela Zelenka, naziva "Na početku". Početak je bio 2. svibnja 1965. godine kad je tadašnji gradonačelnik Buja Lino Gorjan simbolično predao ključeve grada Grožnjana Aleksandru Rukavini čime je ovo mjesto na krajnjem sjeveru Istre i službeno postalo "grad umjetnika", a istovremenom izložbom Karela Zelenka zaživjela je i likovna kolonija koja je u Grožnjanu prisutna i nakon šest desetljeća.
Sama ideja da u Grožnjanu osnuje likovnu koloniju, i time oživi grad po uzoru na slične inicijative u raznim europskim zemljama od početka 19. stoljeća, kod Rukavine se rodila još krajem 50-tih godina prošlog stoljeća. S vremenom su se stvorili i pravni uvjeti tako da je sama inicijativa doživjela i službenu promociju te 1965. godine.
Prvih godina obnova i revitalizacija kuća u Grožnjanu bila je na prvom mjestu, čime su se stvorili osnovni uvjeti za umjetničko stvaralaštvo. Ubrzo se, međutim, pokazala potreba za institucionalnim organiziranjem koje bi omogućilo da se umjetnička djelatnost odvija na uredan i učinkovit način.
U tu svrhu osnovana je Udruga umjetničkih, kulturnih i javnih radnika Grožnjana, koja se brinula o kulturnim programima i drugim potrebama toga vremena. Tada počinje s radom i Galerija umjetnina Grožnjan u kojoj su se odvijala središnja likovna događanja, a brojni umjetnici primali su posjetitelje u svojim otvorenim ateljeima.
Galerija Porton, gdje je trenutno otvorena dvostruka izložba i obilježen jubilej, u vlasništvu je umjetničke obitelji Zelenko koja taj svoj kulturni gen prenosi sa koljena na koljeno.
Karelov sin Rok Zelenko voditelj je galerije, dok sin Martin Zelenko upravo ima izložen postav "S vrha dna" u grožnjanskoj galeriji Fonticus.
- Tata Karel će ove godine napuniti točno sto godina i drago mu je da je inicijativa Grožnjan "grad umjetnika" zaživjela i održala se toliko dugo godina. Ovim izložbama na simboličan način smo željeli obilježiti taj veliki jubilej. S obzirom da pravno nismo bili zastupljeni u ni jednoj asocijaciji u kolovozu prošle godine osnovali smo udrugu Kulturno društvo Ivan Seljak Čopič sa sjedištem u Izoli koja zastupa nas slovenske umjetnike i na taj način nam olakšava rad. Pošto udruga pravno pripada Sloveniji u radu i organizaciji događanja u Hrvatskoj pomaže nam Slovensko kulturno društvo "Ajda" iz Umaga s kojim surađujemo već desetak godina, rekao je domaćin Rok Zelenko o radu slovenskih likovnih umjetnika u Grožnjanu istaknuvši da tata Karel s obzirom na godine i slab sluh više ne izlazi u javnost tako da nije prisustvovao otvorenju vlastite izložbe.
U javnosti, odnosno na otvorenju izložbe pojavio se načelnik Grožnjana Claudio Stocovaz koji je dobro upoznat sa kulturnom poviješću mjesta kojem je na čelu.
- Na inicijativu Rukavine da se u Grožnjanu osnuje kolonija umjetnika, upravo je slovenska delegacija likovnih stvaralaca, kojoj je pripadao i Karel Zelenko, bila prva koja je došla i podržala tu ideju. U Grožnjanu je zahvaljujući umjetnosti i kulturi tih godina pokrenut proces revitalizacije grada koji je nakon toga doživio ekonomski procvat i napredak, tako da nam je danas kulturna aktivnost prioritet i sve umjetničke inicijative imaju našu podršku.
Kad govorimo o Grožnjanu i umjetnosti, trebamo zahvaliti svim generacijama koje su dale doprinos da i nakon 60 godina Grožnjan bude prepoznatljivo mjesto na svjetskoj karti "umjetnosti i kulture". Za prvih 50 godina tiskana je lijepa velika monografija kojom je obuhvaćeno prvih pola stoljeća "grada umjetnika", a u pripremi je i nova knjiga kojom ćemo obuhvatiti i ovo zadnje desetljeće nakon čega ćemo imati pokriveno svih 60 godina, rekao je načelnik Grožnjana.
U svojim počecima "grad umjetnika" se brzo razvijao, jer su mu se pridružili mnogi umjetnici iz raznih društava, zajednica i strukovnih institucija iz cijele Jugoslavije.
No, kako se u grožnjanskoj umjetničkoj sredini pojavila opasnost od zatvaranja ceha, "grad umjetnika" se prioritetno morao otvoriti drugim umjetničkim žanrovima i kulturnim aktivnostima. Münchenski "Studio za ranu (srednjovjekovnu) glazbu" bio je prvi institucionalni oblik istraživanja i glazbene rekreacije koji je u Grožnjanu osnovan 1967. godine, malo prije nego što je 1969. godine zaživio Međunarodni kulturni centar glazbene mladeži. Glazbenim stvarateljima ubrzo su se pridružili i drugi vidovi umjetnika poput kazalištaraca, plesača, baletana, arhitekata, filmaša. Grad je postao kulturno stjecište najrazličitijih oblika umjetničkog stvaralaštva.
Danas, šezdeset godina kasnije, Grožnjan se s ponosom prisjeća svojih početaka, slaveći kontinuitet stvaranja, umjetnosti i zajedništva. Godišnjica će biti obilježena bogatim programom s retrospektivnim izložbama, koncertima bivših i sadašnjih polaznika ljetnih glazbenih akademija, te posebnim susretima umjetnika koji su obilježili razvoj Grožnjana kroz desetljeća.
Svečanost obilježavanja 60. godišnjeg jubileja, svojim glazbenim nastupom ispred Galerije Porton, uveličale su pripadnice Pjevačkog zbora "Ajda" iz Umaga.
Životopisi
Aleksandar Rukavina (Zagreb, 2. ožujka 1934. – Sežana, 16. rujna 1985.) hrvatski je kipar i slikar. Studij kiparstva završio je 1958. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Bio je suradnik Majstorske radionice Vanje Radauša (1959. – 1962.), a godine 1960. i 1961. sudjelovao na izložbama »15 mladih«. Od 1962. do 1969. u Bujama je radio kao učitelj likovnog odgoja u osnovnoj školi i gimnaziji, a od 1971. živi i radi u Brtonigli. U Grožnjanu je 1964. pokrenuo likovnu koloniju te revitalizaciju mjesta kao »grada umjetnika«. Izradio je i niz reljefnih kompozicija za arhitektonske prostore te spomen-biste u Oprtlju, Bujama i Novigradu.
Karel Zelenko (Celje, 15. rujna 1925.) slovenski slikar. Nakon završetka narodne i srednje škole u Celju, pohađao je školu za umjetnost i obrt u Ljubljani i Grazu (1941.-1943.) Zatim je nastavio studij na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Beču i na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani. Njegove minijaturistički precizne figuralne grafike temelje se na suptilno stiliziranom narativnom crtežu, kojim prikazuje scene iz gradskog života s naglaskom na narativu. Njegova djela skreću pozornost na probleme otuđenja u tadašnjem vremenu. Kompozicijski osmišljeni bakropisi prikazuju svijet kao slikovitu kulisu za ljudsku komediju.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
