(Foto: Teatar Naranča)
Predstava "Priče iz davnine" premijerno je izvedena u dvorani narančastih stolica Dječjeg kreativnog centra u izvedbi Teatra Naranča i u režiji Majkla Mikolića. Ova se predstava temelji na nezaboravnim pričama Ivane Brlić-Mažuranić, najpoznatije književnice za djecu u nas, gdje su prikazane tri priče: "Sunce Djever i Neva Nevičica", "Kako je Potjeh tražio istinu" i "Šuma Striborova".
Prekretnicu u dječjoj književnosti u nas predstavlja pojava Ivane Brlić-Mažuranić, koja je prva donijela priznanje knjizi za djecu i afirmirala je. Prva njezina knjiga takve vrste je Škola i praznici, male pripovijesti i pjesme iz dječjeg života. U Pričama iz davnine se više udaljava od realnosti, ne bi li u postupku koji je zasnovan na legendi, mitu i bajci mogla dati zbiljske istine života.
(Foto: Teatar Naranča)
Književnost za djecu mora biti potaknuta prije svega stvaralačkim, a ne odgojnim razlozima. Djela namijenjena djeci trebaju biti književna kreacija s posebnim stvaralačkim osvrtima i estetskim zakonitostima, a ne literarnim postupkom zamaskirane pedagogije, kako su više puta istaknuli eksperti.
Jednostavnost izražena u literaturi za djecu iziskuje posebnu moć i vještine književne nadarenosti, budući da sve to treba ujedno biti adekvatno dječjoj spoznaji. Upravo to je najvažnije u stvaralaštvu Ivane Brlić-Mažuranić, a što je Teatar Naranča, koji već godinama na razne načine njeguje i lektirno stvaralaštvo, prikazao u svojoj posljednjoj u nizu predstava.
Teatar Naranča je, nakon nekoliko manjih formi, priredio uspješnu, vedru predstavu gdje vode gledatelje kroz čarobni svijet slavenske mitologije i fantastike, a cijelo vrijeme ističu se životne vrijednosti i prenose snažne poruke. U povodu 150. obljetnice rođenja poznate spisateljice Ivane Brlić-Mažuranić, prikazane su neke od njezinih najpoznatijih priča koje je za scenu priredila Mathilde Vukosavljević, koja tu i glumi uz Majkla Mikolića, koji potpisuje i režiju.
Na sceni su i dvije dobro poznate glumice pulskoj publici, ovoga puta gošće-suradnice stalnog Naraničnog postava, što je svakako donijelo i svježinu i kreativnost na sceni - Gordana Šimić i Lara Živolić Agaj, koje su već puno puta bile u raznim ulogama u brojnim ostvarenjima za djecu. Praktični i efektni kostimi Laure Reljan dojmljivi su u svojoj jednostavnosti, glazba s istarskom komponentom je djelo Bruna Krajcara, te je, zajedno s efektnom scenografijom Vlatke Rubil, drukčijom od dosadašnjih, šarenih, ovoga puta crno-bijela - sve je to doprinijelo autentičnosti ovoga ostvarenja.
(Foto: Teatar Naranča)
Crno-bijela scenografija omogućila je tako povratak u neke davne svjetove, mitove, u tu davninu, a glazba koja prati predstavu donosi simbiozu klasike i modernog. Izbor priča mogao je biti i drukčiji, s istom po(r)ukom, možda će biti materijala za još predstava, no svaka od odabranih priča donosi vrlo važne i snažne poruke prepričane na jednostavan način, uz humor, smijeh i originalne misli ove velike hrvatske književnice čija su djela obilježila generacije i generacije čitatelja.
Prikazana je na taj način i poligeneza bajki, odnosno njihova univerzalnost - mijenjaju se imena i obilježja junaka, no karakteristika fabule ostaje ista.