Protekli vikend u posjetu Umagu bili su članovi Glavnog odbora Matice hrvatske iz Zagreba na čelu s predsjednikom Mirom Gavranom.

Ogranak Matice hrvatske Umag na čelu sa Božidarom Cvenčekom, tim povodom organizirao je u Gradskoj knjižnici Umag predstavljanje Hrvatske revije, časopisa MH za društvena i kulturna pitanja, s naglaskom na "istarskom" broju 4/2023, te časopisa MH za književnost, umjetnost i kulturu Kolo. Cijelovečernja svečanost otvorena je nastupom mješovitog pjevačkog zbora Korona iz Umaga koji je izveo pjesme "Okarina", "Ljubav se ne trži" i "Hajd na ples" pod ravnanjem dirigenta Branislava Ostojića.

Nakon nekoliko uvodnih riječi u kojima je Božidar Cvenček pozdravio goste iz Zagreba i sve prisutne, predstavnik Grada Umaga, pročelnik za društvene djelatnosti Slaviša Šmalc poklonio je predsjedniku MH Miru Gavranu, vrijedan povijesni dokument "Umaški statut" iz 1528. godine.

Službeni program počeo je predstavljanjem časopisa MH za književnost, umjetnost i kulturu Kolo o kojem je nekoliko riječi rekao član uredništva Stipe Kutleša.

"Gledano povijesno časopis Kolo, najvažniji je projekt MH nastao na samom početku kad i sama MH 1842. godine, a pokrenut je s ciljem da se probudi hrvatska nacionalna svijest, kultura i književnost. Trojac Stanko Vraz, Ljudevit Vukotinović i Dragutin Rakovac bili su pokretači časopisa Kolo koji je kroz svoju povijest imao uspona i padova, od zabrana i gašenja, do ponovnog procvata. Tema ovog našeg zadnjeg broja je "Matoš naš suvremenik" o kojem će nam nešto više će reći akademkinja Dubravka Oraić Tolić."

Nakon vrlo zanimljivog i poučnog predavanja književne teoretičarke Oraić Tolić o životu i djelu Antuna Gustava Matoša, na red je došao još jedan časopis za kulturna i društvena pitanja MH - Hrvatska revija, kojeg su predstavili glavna urednica Mirjana Polić Bobić i član uredništva Tomislav Galović.

"Ideja ovog našeg dolaska bila je pokazati vam što se u posljednje vrijeme u Hrvatskoj reviji pisalo o Istri i njenom hrvatskom identitetu. Tako baš u zadnjem broju imamo temu o pok. Branku Fučiću intelektualcu koji je cijeli svoj život posvetio toj jakoj hrvatskoj komponenti istarskog identiteta. Hrvatska revija je časopis HM nastao 1928. godine i bio je aktivan do 1945. kad je ukinut. Svoju opstojnost do hrvatske samostalnosti Hrvatska revija tražila je kroz hrvatsku emigraciju tako da je bila ponovo pokrenuta 1951. godine u Buenos Airesu od grupe naših intelektualaca.

Ranih osamdesetih prebačena je u Njemačku, jedno vrijeme je izlazila i u Parizu gdje je također bila zabranjena nakon čega seli u Barcelonu da bi se 1990. godine ponovno vratila pod okrilje MH. Časopis izlazi kao tromjesečnik, a u svakom broju nastojimo obraditi neku temu koja je važna u tom trenutku na malo elaboriraniji način. Jednu od takvih tema imamo i u našem posljednjem broju koja govori o intelektualnoj historiji i autobiografiji intelektualaca Branka Fučića (1920-1999) o komu će nam nešto više reći kolega Galović" rekla je u svom izlaganju glavna urednica Polić Bobić.

Tomislav Galović kao povod ovoj temi naveo je prošlogodišnje izdanje knjige Marijana Bradanovića "Branko Fučić - povjesničar umjetnosti i konzervator" koji je nekad i sam bio član riječkog ogranka MH. Opisao je i svoj susret sa Fučićem u Pazinskoj gimnaziji koju je pohađao, te istaknuo njegovu važnost u borbi za pripojenje Istre nakon Drugog svjetskog rata Jugoslaviji, a samim tim neposredno i Hrvatskoj.

"Ključna je bila njegova izložba "Svjedočanstvo o slavenstvu Istre" postavljena u biskupijskom sjemeništu u Pazinu 1946. godine gdje su se ruska, francuska, engleska i američka međunarodna komisija uvjerile da Istra treba pripadati tamo gdje i danas pripada. Glagoljica kao hrvatsko pismo bila je najbitnija stavka na kojoj je Fučić radio i stvorio enormni korpus znanja koji je bio ključan dokaz za hrvatski identitet u Istri." rekao je Galović.

Na samom kraju umaški ogranak MH predstavio je u sklopu svojih aktivnosti novo izdanje književno-povijesnog zbornika Bujština i nakladnički projekt Ivo Balentović: Pjesme o nama.

"Prvi broj Bujština izašao je davne 1968. godine i nama je jako bitno sačuvati i nastaviti tu tradiciju. Nastojat ćemo vratiti i Nagradu za dječje radove Ivo Balentović koja je nekad bila u sklopu Bujštine, a koja bi od sljedeće godine trebala ponovo zaživjeti." rekao je voditelj umaškog ogranka MH Cvenček.

O nakladničkom projektu Ivo Balentović: Pjesme o nama, više je rekao ravnatelj Gradske knjižnice Umag Neven Ušumović koji je sasvim slučajno pronašao Balentovićevu rukopisnu zbirku pjesama iz 1945. godine u jednom zagrebačkom antikvarijatu.

"Prošle godine smo, povodom 110-te godišnjice rođenja Ive Balentovića, krenuli tražiti njegove knjige, između dva svjetska rata, koje nam nedostaju u fondu. U toj internet potrazi došli smo do Balentovićeve zbirke Pjesme u nama, uspoređivali smo njegov rukopis iz opusa koji imamo sa otkrivenom posvetom na prvoj strani teksta, gdje smo ustanovili da se radi o njegovom autentičnom djelu. Otkriće je vrlo vrijedno i nastojimo ga objaviti u suradnji sa umaškim ogrankom MH.

Same pjesme su iz jednog tmurnog vremena kakva je bila ta jesen '45., gdje on ističe svoj humani stav protiv ratnih zločina i protiv degradacije ljudske egzistencije uopće. Nadam se da ćemo uspjeti napraviti izdanje dostojno Ive Balentovića, koje će potaknuti čitanje i daljnje istraživanje ovog ključnog hrvatskog autora za Umag i Bujštinu", rekao je ravnatelj Ušumović.

Povezane vijesti

• U Umagu otvorena najmodernija školska kuhinja
• Nakon sezone zahuktali su se komunalni radovi
• Matica Hrvatska zasjeda u Umagu