Brojni su knjižničari iz školskih, ali i iz narodnih knjižnica, prisustvovali zanimljivom predavanju i radionici dr. sc. Anite Peti-Stantić "Čitanje za mentalno zdravlje danas i sutra" koje je upriličeno u Gradskoj knjižnici i čitaonici. Program je bio prvenstveno namijenjen knjižničarima, ističući još jednom koliko je važna uloga knjižničara za formiranje mladih osoba, za stvaranja književnog ukusa te za poticanje mladih, ali ne samo njih, na čitanje.

- Čitanje, štogod o tome mislili, nije jednostavan proces. Koliko se god mislilo da je to nešto jednostavno, tome treba pristupiti itekako ozbiljno, sa strane knjižničara, za usmjeriti potencijalne čitatelje, za davati im potrebne informacije. Najviše se posuđuju krimići, ljubići, ali i self-help literatura. Znanost je besmislena ako pričamo priče sami sebi, tako da cijenim primjerice što je Mirjana Krizmanić napravila svojim knjigama za širenje znanosti na jedan poseban način.

Ako se ljudima svidi neki autor, nerijetko traže i drugu njegovu knjigu, naš mozak se razvija čitav život. Čitanje može biti poticaj i za puno toga. Kada pročitamo istu knjigu i o tome razgovaramo s nekim tko je stariji ili mlađi od nas, dolazi i do produktivne i zanimljive razmjene mišljenja, jer svaka generacija na svoj način interpretira neko štivo, ključne probleme koje donosi, kazala je predavačica.

Govorila je i o knjizi Nike Kovač "Pisma tebi", te o nedostatku empatije u svijetu općenito, i kako je internet na sve to utjecao, a osvrnula se i na kampanju za promicanje čitanja "Rođeni za čitanje", te da su tu uključeni i pedijatri koji trebaju poticati roditelje prilikom dolaska na preglede s djecom da čitaju svojoj djeci od najranije dobi.

- Kod osoba koje ne čitaju puno, dolazi i do funkcionalne nepismenosti, nerijetko te osobe zastanu za neku riječ, navela je govoreći i o "dvopismenom" mozgu, koji čita polako i sporo ili pak brzo i površno. Nakon predavanja Peti-Stantić održala je radionicu koja se nadovezala na teme predavanja.