Već tradicionalna manifestacija "Zlatić za vajk/Zlatić zauvijek/Zlatić per sempre" održana je jučer u dvorani Slavka Zlatića na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli.

O doprinosu Slavka Zlatića hrvatskoj etnomuzikologiji govorila je Nuša Hauser, muzikologinja i viša kustosica dokumentaristica.

Melografiranje

- Moji susreti sa Slavkom Zlatićem u pravilu su se događali kroz preglede razvoja etnomuzikoloških istraživanja u Hrvatskoj, odnosno početaka istraživanja tradicijske glazbe Istre, konkretno dvoglasja tijesnih intervala. S obzirom da je moj interes bio usmjeren k glazbeno-antropološkim rezultatima, nerijetko je upravo Zlatićev pristup sagledavanju materije u tom kontekstu bio posebno zanimljiv. Razlog tomu su njegove intervencije prilikom pokušaja definiranja pojmova određenih fenomena tradicijske glazbe, kao i zaključaka koji su se stvarali na temu melografiranja, bilježenja netemperiranih glazbenih oblika, pa i sudjelovanja u javnim i pisanim raspravama o konkretiziranju istarske ljestvice. Isto tako, njegovi govori, pisani dokumenti i uopće javni i stručni rad jasno upozoravaju na odnose i realitete koji su od izuzetnog značaja za svaki budući glazbeno-antropološki pristup istraživanju tradicijske glazbe Istre, kazala je Hauser.

Ustanova koja je po osnutku, 1948. godine, postala matična ustanova za provođenje prvih organiziranih istraživanja tradicijske glazbe u Hrvatskoj, je današnji Institut za etnologiju i folkloristiku, tada Institut za narodnu umjetnost (INU). Slavko Zlatić je u INU-u bio gotovo deset godina, do 1977. godine, kada je umirovljen. U Institutu je njegov rad obuhvaćao melografiranje i stručnu obradu, a potom i sudjelovanje u akcijama oživljavanja i popularizaciji istarsko-primorskog folklornog muzičkog stvaralaštva, sudjelovanja na znanstvenim skupovima i publiciranje radova o istraživanome materijalu.

- Kolegica Lada Duraković kroz svoj je znanstveni rad obrađivala političku ulogu Slavka Zlatića u glazbenom životu, Zlatića kao ideologa, kulturnog radnika i kulturnog agitatora u godinama nakon 2. Svjetskog rata. Poznato je da je bio član tajne antifašističke organizacije TIGR (Trst, Istra, Gorica, Rijeka) i Borba koje su nastale radi obrane Hrvata i Slovenaca od fašističkoga odnarođivanja, navela je Hauser.

- Vratimo se na primarne zadatke Slavka Zlatića kao kulturnog radnika, a oni se posebno predano ostvaruju upravo sredinom šezdesetih godina, kad se vraća iz Zagreba u Pulu. Tu je četiri godine vodio Muzičku školu Ivana Matetića Ronjgova, a potom je 1969. prešao na rad u pulsku ispostavu Sjeverojadranskog instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti preuzimanjem poslova i zadataka znanstvenog suradnika- etnomuzikologa. U Puli je okupio skupinu djelatnika u kulturi koji su započeli s akcijama oživljavanja i popularizacije tradicijske glazbe Istre. Među njima se posebno ističe Renato Pernić koji je od 1969. godine do 1994. za potrebe Radio-televizijskog centra u Puli redovno i sustavno, uz podršku Tone Peruška i Slavka Zlatića, snimao tradicijske pjesme Istre, istaknula je u svome detaljnom predstavljanju Nuša Hauser.

Autohtona glazba

Slavko Zlatić navodi 1960. godinu kao godinu kada je napravljen presudni korak da je Radio stanica Pula i nekolicina ljudi vezanih za nju krenula emitirati izvornu, autohtonu istarsku narodnu glazbu u pjevanom i sviranom obliku. Usmjeren k folklornoj djelatnosti i njezinoj regeneraciji, Zlatić je u početku potaknuo odvijanje nekoliko smotri u sklopu posebnih prigoda. Osim što je došlo do oživljavanja folklora, javila se i potreba za organizacijom muzičkog života u Istri. Zlatić je smatrao da su potrebne komisije za tri kategorije glazbe: ozbiljnu, zabavnu i narodnu. Cilj je i svrha bilo da se takve smotre i događaji na području Istre organizirano provode za vrijeme ljetne sezone, ali i izvan nje. Zlatić je isticao kako ponovno oživljavanje izvornog folklora nije specifično samo za Istru, no ono je u tom području bilo više izraženo, navela je predavačica.

Kazala je i da se cjelokupni materijal Arhiva Renata Pernića, osim na Radio Puli, nalazi u pićanskom Centru za nematerijalnu kulturu Istre te u Etnografskom muzeju Istre.

Studenti Muzičke akademije u Puli, Josip Krajačić, tenor uz klavirsku pratnju Ire Ačimović izveli su "Tri šaljive momačke pjesme za tenor i klavir" Slavka Zlatića. Mentorice studenata su izv. prof. mr. art. Sofija Cingula i v. pred. prof. Vesna Ivanović Ocvirk.

Organizaciju glazbene matineje kojom su se nazočni prisjetili velikog i priznatog skladatelja na dan njegovog rođenja (1. lipnja 1910.) potpisuje Udruga za očuvanje spomena na istarske skladatelje u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile - Muzičkom akademijom i Mjesnim odborima Gregovica, Šijana i Stari grad grada Pula.

Nazočne je u ime domaćina predstavila pijanistica i glazbena pedagoginja Aleksandra Santin Golojka.

Povezane vijesti

• "Zlatić za vajk", hommage dirigentu, skladatelju i profesoru
• U spomen na Slavka Zlatića, umjetnika, pedagoga i antifašista
• Istaknutom istarskom skladatelju Slavku Zlatiću u Puli otkrivena Spomen ploča