4. Bijenale industrijske umjetnosti
Irena Kregar Šegota, načelnica sektora za razvoj kulture i umjetnosti u Ministarstvu kulture i medija RH i izaslanica ministrice Nine Obuljen Koržinek svečano je u subotu navečer u labinskoj Lamparni proglasila otvorenim 4. Bijenale industrijske umjetnosti. Bijenale je svoje pred otvaranje imalo dan ranije u Malom rimskom kazalištu u Puli. Ovogodišnji Bijenale industrijske umjetnosti (IAB 04) pod nazivom "Krajobrazi želje" s radovima 29 međunarodno afirmiranih umjetnika na čak 18 lokacija u Istri i Rijeci najveća je međunarodna izložba suvremene umjetnosti ove godine u Hrvatskoj.
- Jako nam je drago što se Bijenale održava toliko godina i što je doživio toliko edicija, što postoji u jednom kontinuitetu i što se i dalje razvija. Možemo reći da je to zaista relevantna međunarodna manifestacija. Ove godine važan je dolazak dvaju kustosa koji su okupili 29 umjetnika i razmatraju koje odgovore umjetnost može dati na sve izazove današnjeg doba u globalnom svijetu, kako ga stvoriti održivim, ako je to uopće moguće. Vjerujem da su umjetnici realizirali radove koji su istovremeno zanimljivi s umjetničkog i sociološkog-društvenog aspekta, rekla je Šegota prenoseći pozdrave ministrice Obuljen Koržinek. Prvi čovjek LAE i organizacije Dean Zahtila je dodao: ovaj produkcijski, logistički i umjetnički zahvat i po imenima umjetnika i po kvaliteti radova je pravo čudo po onome što smo uspjeli napraviti za umjetnost u Hrvatskoj. Nevjerojatno je bilo teško to logistički izvesti na toliko lokacija u nekoliko gradova i s toliko radova i umjetnika. Od samoga početka nismo htjeli da manifestacija bude samo Bijenale industrijskog dizajna, koje se referira na industriju - bivšu i industrijsku baštinu - nego smo htjeli da industrija bude sastavni dio ovog Bijenala. Upravo ta korelacija i aktivna participacija umjetnosti i industrije na svim razinama je ostvarena na ovom Bijenalu, istaknuo je Zahtila. Na otvaranju je govorio i Damir Stojnić, umjetnički voditelj Labin Art Expresa i uz Deana Zahtilu umjetnički direktor ove manifestacije.
- Ovo je s jedne strane najviše industrijski od svih industrijskih Bijenala do sada jer su u mnogim radovima sudjelovali strojevi, čak je jedna umjetnica imala ples sa strojevima, bagerima itd. S druge strane to je najpoetičniji Bijenale do sada, pogotovo jer se zbiva u Istri koju su mnogi umjetnici s kuratorima prepoznali kao lijepo mjesto i plodno tlo u kojem mogu projicirati svoje utopijske umjetničke vizije. Oni su se na neki način profilirali, a Zahtila i ja smo ih u tom smislu malo usmjerili, da ne budu više samo suhoparni ili umjetnički dijagnostičari nekakvih sociopolitičkih pojava koje se događaju na nekom teritoriju nego i da kroz svoj rad ponude neka moguća rješenja. Dakle, ne samo dijagnostika, nego i terapija. Mnogi su u tome uspjeli, ali planiramo s tim konceptom ići dalje jer u kontekstu duha vremena u kojem živimo, rata u Ukrajini, klimatskih promjena i svega ostaloga znamo sve, sada su nam potrebna rješenja, rekao je Stojnić.
Pročelnik županijskog odjela za kulturu i zavičajnost Vladimir Torbica je istaknuo vrijednost i važnost ovoga Bijenala i za kulturu u Istri.
- Bijenale povezuje nešto što je tipično za lokalno sa svjetskim umjetničkim trendovima. Upravo ta simbioza udruge, lokalne zajednice i umjetnika je ono što je potrebno kako bismo bili u trendu i kako bismo znali što se događa na svjetskoj umjetničkoj sceni te zbog toga podržavamo čitavu manifestaciju, rekao je Torbica. Zadovoljan je bio i labinski gradonačelnik Valter Glavičić jer Bijenale promovira Labin na umjetničkoj karti Hrvatske i svijeta.
- Sve se to skupa uklapa u našu priču o rudarskoj baštini i obnavljanja kompletne rudarske infrastrukture. Moramo biti zadovoljni i da je Labin Art Express prije više desetaka godina prvi digao glas protiv zapuštanja rudarske baštine i da je nakon niza godina njihova utopistička ideja postala stvarnost. Zadovoljni smo suradnjom s njima i pomalo se njihove ideje ostvaruju, rekao je Glavičić. Posjetitelji su mogli u Lamparni pogledati radove i film o industrijskom golfu Christiana Jankowskog snimljenog na Dubrovi, razgledati postav crteža ugljena i kredom temeljen na fotografijama objekata snimljenih noću Natalie Stachon i konceptualni umjetnički rad "Common Ground" umjetnice i glazbenice Anne Pive.
Na otvaranju su se kratko obratili kustosi Paolo Bianchi i Christoph Doswald.
- Zahvaljujem svim prisutnim umjetnicima jer bez njihove energije i pozitivnog stava sve ovo ne bi bilo moguće. Umjetnici su odlučili da je nemoguće pretvore u moguće, kazao je Bianchi.
- Iskustvo rada u istarskom kontekstu bilo je za sve umjetnike novo i inspirativno i omogućilo im da rade stvari koje drugdje ne bi mogli raditi. Mislim da će se ta priča nastaviti i cijenim potporu svih koji ste u tome pomogli, rekao je kazao je Doswald. U DKC Lamparna projekcije i slike mogle su se razgledati na devet lokacija, a nakon svečanog otvaranja ispod šohta je koncert održao Frank-Martin Strauß, legenda njemačke industrijske glazbe i osnivač benda Einstürzende Neubauten, poznatiji FM Einheit (Mufti). Koncert naslovljen "Record, rewind, stop, play fast forward" izveo je svirajući, uz zvučnu kulisu industrijske glazbe, na dvije opruge, kratkoj i debelo i dugoj i tankoj, raznim alatima, među ostalim čekićem i bušilicom.
Organizatori Bijenala su Labin Art Express XXI (L.A.E. XXI), suorganizator Lamparna j.d.o.o. a partneri Mediteranski kiparski simpozij i Pučko otvoreno učilište Labin; Arheološki muzej Istre, Povijesni i pomorski muzej Istre i Galerija Cvajner te MMSU Rijeka.