Robet Raponja slavi 35 godina umjetničkog stvaralaštva i pedagoškog rada

Iz predstave Sanjareva priča Roberta Raponje

Kazališnim, umjetničkim i dramsko-pedagoškim dosezima redatelja i sveučilišnog profesora Roberta Raponje, Puljanina s osječkom adresom, svjedoče već 35 godina njegovi, učenici, studenti, kolege i njegova publika diljem Hrvatske i svijeta. Upravo ove godine Robert Raponja obilježava 35 godina umjetničkog stvaralaštva i pedagoškog rada, a čini to istraživanjem i režijom predstave "Sanjareva priča" Borisa Senkera. Predstava je već počela svoj put, koji će, uz ostalo, uključiti u travnju i Osijek, a potom i Raponjinu rodnu Istru. Premijera je bila prošlog tjedna u Gradskom kazalištu Požega, gdje je, uz odlične ocjene publike i kritike, izvedena na 2. Danima požeškog kazališta. Predstava je nastala u produkciji Gradskog kazališta Požega i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, a dio je RORArt preobrazbe, koncepta koji ima autorski pečat Roberta Raponje.

Robert Raponja objašnjava da "RORArt preobrazbe podrazumijeva istraživačku studiju o umjetničkim preobrazbama proizvedenim u kazališnom polju te redateljskoj i glumačkim ulogama u prijenosu kazališnih preobrazbi na okružje.

RORArt preobrazbe je umjetničko-istraživačka studija kazališnoga polja na primjeru priprema, pokusa, i opetovanja multijezične kazališne predstave "Sanjareva priča" Borisa Senkera.

- Kazališno polje prostor je višestrukih, istodobnih i naknadnih preobrazbi, vođenih redateljski i mentorskim planiranim postupkom, a ostvarenih scenskom izvedbom, objašnjava Raponja.

Akronim RORArt skraćenica je kazališnog postupka R (režirani) – O (oblik) – R (radnje) s naglaskom na umjetničkoj (Art) dimenziji kazališnih preobrazbi. Redateljski režirani oblik radnje pretpostavka je za usmjeravanje glumačke preobrazbe i načinima njezina prijenosa na gledatelje, a s gledatelja i na širu javnost. RORArt ujedno je akronim autora – redatelja i sveučilišnog profesora Roberta Raponje (Ro-R).

Metodologija RORArt umjetničko-istraživačke preobrazbe uspostavljena je na scenskim izvedbama redateljskih pothvata Roberta Raponje, a u suradnji s prestižnim umjetnicima (glumcima, kostimografima, scenografima, fotografima, arhitektima, glazbenicima) i znanstvenicima iz većeg broja znanstvenih disciplina (teoretičara književnosti i teatrologa, sociologa, antropologa, biologa, logopeda, medicinara, ekonomista, nutricionista i psihologa).

- Inspirativni tekst "Sanjareva priča" Borisa Senkera završni je dio trilogije, koju čine i "Istarske priče"- misterij, "Sanjari Budućnosti"- mirakul, a obije su nastale u produkciji Mon Perina d.o.o i Općine Bale. Riječ je o duhovitom moralitetu punom pjesme i igre koji zahtjeva višestruko darovite glumce, lutkare, plesače, pjevače koji svojim vještinama i energijom realiziraju multijezičnu predstavu, objašnjava Raponja te ističe da se u predstavi govori hrvatski, talijanski, njemački, slovenski, bošnjački i engleski, te da je namijenjena i domaćoj i inozemnoj publici.

- Senkerov duhoviti moralitet govori o Sanjaru koji ima viziju čistog i otvorenog grada za sve, ne samo za odabrane, ali nailazi na niz prepreka. Pokude su nekada glasnije od pohvala, negacije češće od afirmacija, ali naš Sanjač ne posustaje, iako razmišlja o odlasku i napuštanju nestimulativnog okruženja, ipak vjeruje da je stvaranje svijeta ljepšim i boljim moguće, i to ne samo za sebe nego za sve oko sebe. Stvaranje jest njegovo poslanje i sudbina, kaže Raponja govoreći o "Sanjarevoj priči" najavljujući i ovoljetnu izvedbu u Balama u sklopu programa Teatra Fort Forno.

Uz Borisa Senkera i Raponju, autorsku ekipu predstave čine skladatelj iz Rovinja Massimo Brajković (glazba), Antoaneta Radočaj Jerković (oblikovanje glazbe), Davor Dedić (klavirska pratnja), Nina Silobrčić (kostimografija). Scenografkinja predstave je pulska likovna umjetnica Breza Žižović, za scenski pokret bila je zadužena Sanela Janković Marušić, asistent režije je Davor Tarbuk. Željka Flegar bila je zadužena za scenski govor i mentorica glumcima te se bavila improteatrom. Asistent za scenografiju i kostimografiju je Krešimir Tomac.

U predstavi glume Josip Kučan, Matko Trnačić, Gabrijel Perić, Davor Tarbuk, Nikola Radoš, Katica Šubarić, Lucija Subotić, Matea Tustanovska, te studenti treće godine preddiplomskog studija glume i lutkarstva Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, solo pjevačica Anastazija Goršo, kao i studenti glazbenog odsjeka Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku koja djeluje u sklopu Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku gdje je Raponja prorektor za umjetnost, kulturu i međuinstitucijsku suradnju.