Objavljen književno-povijesni zbornik: Problematiziranje povijesnih događaja uz recenzije knjiga

Zbornik Bujština

Potkraj prošle godine Ogranak Matice hrvatske Umag izdao je književno–povijesni zbornik "Bujština 2022.", čime je nastavljena tradicija objavljivanja te vrijedne i rado čitane publikacije.

Organizacijski i drugi problemi u proteklih sedam–osam godina nisu dozvoljavali izdavanje zbornika za svaku godinu, kako se to događalo do 2014. godine, pa su u cilju očuvanja tradicije izdavani dvobroji, izdanja za dvije godine.

- Pored što smo sustigli kašnjenje, u ovom je zborniku izostavljena književna produkcija, već se uredništvo uglavnom fokusiralo na popularne-znanstvene tekstove, znanstvene članke te recenzije. U pripremi zbornika nismo primili radove iz područja književnosti, već uglavnom publicistiku pa smo u skladu s tim odlučili fokus premjestiti na takav tip tekstova. Drugi je razlog što godišnje tiskamo dvije do tri knjige uglavnom književnih djela pa se prostor za književnu produkciju publicirao u drugom obliku. Držimo kako ćemo već u sljedećem izdanju fokus vratiti na cjelokupnu produkciju, kako publicističku, tako i književno stvaralaštvo. U ovome broju "Bujštine" nalaze se zanimljivi tekstovi koji problematiziraju važne događaje, knjige i tekstove s kojima smo se imali prilike susresti, kaže glavni urednik zbornika i predsjednik Ogranka MH u Umagu Božidar Cvenček zahvaljujući Gradu Umagu na potpori, ne samo za tiskanje izdanja za 2022. godinu.

U zborniku su zastupljeni raznoliki tekstovi, a izdanje otvara osvrt Drage Kraljevića na suradnju Talijana s četnicima u vrijeme NDH (1941.-1943.). Željko Sušek piše o slavljenju Dana žena, pogledima na taj dan i heroinama radničkog i ženskog pokreta. Isti autor podsjeća na davno izdanje Rudija Supeka "Ovo je jedina zemlja" s podnaslovom "Idemo li u katastrofu ili treću revoluciju?".

Tom je knjigom, podsjetimo, ugledni znanstvenik prvi dao sustavni prikaz suvremenih ekoloških problema. Zbornik donosi i opsežan pogled Mir Harven na velikosrpsko nijekanje hrvatskog jezika i prisvajanje dubrovačke književnosti, dok novigradski povjesničar Vedran Sinožić iznosi svoje tvrdnje o tragovima Homerove Ilijade u gradu Buzetu.

U rubrici "Recenzije i iščitavanja" Željko Sušek se osvrnuo na neka ranija izdanja, među kojima na analizu društvenih i političkih odnosa u suvremenoj Bosni i Hercegovini u publikaciji Mirjane Kasapović "Bosna i Hercegovina: podijeljeno društvo i nestabilna država".

Tu je i osvrt na knjigu beogradske povjesničarke Zlate Bojović "Historija dubrovačke književnosti", te na kultno djelo osnivača hrvatske geopolitike Ive Pilara "Južnoslavensko pitanje".

Božidar Cvenček u svom prilogu donosi istraživanje o društvenim i književnim problemima vezanim uz roman "Mali ratni dnevnik" Stjepana Tomaša, dok zbornik završava prilogom etnomuzikologa Branislava Ostojić o povijesnom razvoju glazbe Slovenaca nastanjenih u Istri i njihovo glazbeno djelovanje.