posvećena sugrađanu Egidiju Budicinu

Iznimna organizacija i velika posjećenost 18. Noći muzeja u Rovinju



Ovogodišnje, 18. izdanje Noći muzeja u Rovinju proteklo je u znaku sugrađana, velikog slikara i restauratora Egidija Budicina.

Njegovo su stvaralaštvo podržali brojni Rovinjci koji su ovog petka dupkom ispunili svaku od lokacija uključenih u program ove najdulje muzejske noći počevši s kazalištem „Antonio Gandusio“ gdje je najavljena Budicinova monografija naslovljena „Između stvaranja i obnavljanja“.

Ova će dugoočekivana monografija biti uskoro dovršena, a njen je izdavač Muzej Grada Rovinja-Rovigno u suradnji s Hrvatskim restauratorskim zavodom i uz financijsku podršku Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, a urednice su djelatnice Muzeja, Elizabeta Rogović i Tajana Ujčić.

„Od početka sam Egidijeva djela gledala u bojama, što se ne može racionalno objasniti. Njegovi pejzaži nisu turobni, tjeskobni kao što to često biva kod crno-bijelih slika, već su njegova crnila topla, što ih čini fantastičnima, drugačijima i vuklo me da pišem o njima“, kazala je ovom prilikom Iva Körbler, inače autorica teksta o Budicinovom likovnom stvaralaštvu.

Dodaje kako je njegov pejzaž Rovinja moćan, mističan i egzistencijalan, a nastaje iz vizure pješaka, odnosno šetača. Ne zanima ga Rovinj koji vrvi turistima, već onaj „zimski“, osamnjeniji. Osim toga, Körbler navodi kako Budicin metodično bilježi lokalitete, što je karakteristika njegovog posla restauratora, ali zato ostavlja dovoljno prostora za interpretaciju, pa čak, govori, rubno dotiče meditativni pejzaž. Uzevši sve u obzir, ona zaključuje kako je došlo vrijeme da se Egidio nađe rame uz rame velikim slikarskim imenima.

Egidio Budicin prvu je samostalnu izložbu održao u Muzeju Grada Rovinja-Rovigno 1973. godine. Tijekom svog je stvaralaštva imao 20-ak samostalnih izložba, te 80-ak kolektivnih, što je za cjeloživotni rad, veli povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner, mala brojka, ali svakako velika uzme li se u obzir njegov rad kao restaurator.

U monografiji tekst o Budicinovom restauratorskom radu napisao je Ferdinand Meder koji je naveo sva njegova kapitalna djela. Izdvojeno je tako preko 50 restauratorskih radova, što monografiju čini uistinu vrijednom.

„Restauratore odlikuje anonimnost, njihova potpisa nigdje nema, a nama ostaje vrijedno nasljeđe bez da imamo kome biti zahvalni“, objašnjava Ostojić Cvajner.

Upravo je tako malo kome poznato da se ovaj umjetnik „krije“ iza identiteta grada – nara, čijem se znaku divimo već gotovo 50 godina.

Dodajmo kako je čak i u zgradi „Gandusia“ jedno od njegovih restauriranih djela koje je naslikao Bruno Mascarelli sredinom pedesetih godina prošlog stoljeća, naslovljeno „Barbiere di Sviglia“, a koje je stajalo u nekadašnjoj rovinjskoj brijačnici.

Njegovo istaknuto djelo svakako je i restauracija velikog zidnog oslika iz 1584. u vijećnici Grada Rovinja-Rovigno. O samoj Gradskoj palači, njezinom lapidariju i vijećnici više je rekao povjesničar Marino Budicin, a predstavio je i navedeni zidni oslik „Alegorija dobre vlasti“, na čijoj je sanaciji Egidio radio dugi niz godina. Središnji medaljon oslika prikazuje rovinjske zaštitnike, sv. Eufemiju i sv. Jurja, dok se u sredini nalazi sama Bogorodica s djetetom u rukama.

Lijevo i desno od medaljona prikazani su grbovi poput onog gradonačelnika i Grada, kao i četiri žene koje predstavljaju četiri vrline ili kreposti: pravednost, umjerenost, milosrđe i razboritost.

Budicin navodi kako nije sigurno je li autor poručio da su Rovinjci bili takvi ili bi trebali imati takve karakteristike, ali je svakako poznato kako je pravednost bila karakterističan znak za Mletačku Republiku. Dodajmo kako autor nije poznat, a Višnja Bralić iz Ministarstva kulture trenutno radi na njegovom otkrivanju.

Budicinov rad kao restaurator podrobnije je predstavljen u galeriji CVU Batana, gdje su tijekom predavanja prostoriju krasile četiri slike većih formata iz zbirke Stari majstori iz fundusa Muzeja Grada Rovinja-Rovigno iz ostavštine obitelji Hütterott koje je upravo Budicin restaurirao, a ovo je bila posebna prilika pogledati ih. Dvije su slike poznatog marinista Alexandera Kirchera, jedna prikazuje portret dame iz obitelji Hütterott, dok je kod četvrte, „Venera na kupanju“ Egidio odstranio draperiju, zbog čega danas možemo uživati u izvornom izgledu slike.

Nadalje, djelić njegove slikarske povijesti predstavljen je u Multimedijalnom centru, uz izložene rane radove nastale još u vrijeme njegova školovanja, pa sve do onih recentnih, s naglaskom na radovima lokalne tematike, pa su tako sve do ponoći posjetitelji uživali u motivima rovinjskih krovova, dimnjaka, Limskog kanala i doline Mirne, a sve uz glazbeno iznenađenje.

U Ekomuzeju Batana izloženo je bilo nekoliko Budicinovih ilustracija za knjigu Vlade Benussija „La viècia batàna”, a samu knjigu predstavio je Libero Benussi. Osim naslovnice ove knjige napisane u čast stote godišnjice istoimene pjesme, Budicin je oslikao 12 ilustracija, najviše brodica, mahom batane, te rovinjske molove.

Osim što su se posjetitelji imali priliku upoznati sa svestranim radom ovog rovinjskog umjetnika, mogli su se i opustiti uz nekoliko autohtonih bitinadi koje su izveli članovi KUD-a „Marco Garbin“ u Spaciu Matika koji je tijekom večeri nudio tipične mjesne riblje specijalitete, kao i tradicionalne fritule i „fjoki“, odnosno kroštule.

I ovogodišnju je rovinjsku Noć muzeja organizirao Muzej Grada Rovinja-Rovigno, uz podršku Grada Rovinja-Rovigno, kao i mjesne Turističke zajednice.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater