SA(N)Jam KNJIGE U ISTRI

Pretposljednju večer obilježila su tri različita vrlo zanimljiva programa - Fićo, snaga žena i Krleža

| Autor: Glas Istre
Ivana Šojat (Snimio Danilo MEMEDOVIĆ)

Ivana Šojat (Snimio Danilo MEMEDOVIĆ)


Tri vrlo zanimljiva programa obilježila su pretposljednju večer Sa(n)jma knjige u Istri - od knjige posvećene fići, potom novog romana Ivane Šojat te djela u znaku Krleže.

Započelo je s programom Povratak/Ljubljana bere, gdje je Martin Pogačar uz moderatora Andreu Matoševića predstavio knjigu "Fićo, auto za sve" (Srednja Europa).

Matošević je pohvalio izvrstan prijevod sa slovenskog Irene Radej Miličić, a u razgovoru s Pogačarom bilo je govora o ovome auto kroz duži niz godina - od razdoblja kada je imati fiću bio svojevrsni prestiž, do vremena kada se uz podsmijeh gledalo na to vozilo - eh, vozi fiću, pa sve do ponovne (re)valorizacije toga vozila. Taj je auto postao dio popularne kulture, tu su vidljive brojne činjenice iz vremena kada je fićo bio popularan auto, a rečeno je da je i to "bio auto koji je motorizirao Jugu". To je bio auto i za "vježbu" mehaničarima, sastavljao se, rastavljao, a bio je i vrlo bitan dio života, dio kulture življenja. Knjiga je vrlo bogata, kako je napomenuo autor u razgovoru s Matoševićem, vizualnog materijala, vrijednih fotografija.

(Snimio Danilo MEMEDOVIĆ)Ivana Šojat (Snimio Danilo MEMEDOVIĆ)

Uz Emira Imamovića Pirkea Ivana Šojat predstavila je svoju novu knjigu naslovljenu "Sama" (Naklada Ljevak). Glavna junakinja njezine knjige je Mirna, koja prolazi teško razdoblje zbog razvoda nakon što je suprug počinio preljub, što, kako je Šojat naglasila, nije samo fizički čin prevare, nego se direktno uvlači treću osobu u obiteljsku intimu.

- Mi žene vrlo često patimo od simptoma medicinske sestre, želimo na svaki način pomoći muškarcima, mislimo da smo upravo mi te koje će ga spasiti, za neke usamljene tipove u barovima ponekad mislimo da su nesuđeni genijalci i trebaju našu pomoć, a to su u biti obični kreteni. Glavna junakinja je doživjela preljub i nije oprostila, njezina majka također je doživjela isto to, ali je oprostila mužu i nastavili su živjeti zajedno. Kada se žene razvode, nerijetko ih obitelj i bližnji pitaju, pa što će reći ljudi? Jesu li ti ljudi sada s nama u sobi, dijele naše probleme, brige, bolesti, plaćaju nam račune, trebamo se prestati fokusirati na fasadu. Pisati ovaj roman bilo je za mene teško, mučno na psihičkoj bazi, ali je pisanje išlo tečno, pa sam se čistila, kazala je Šojat, a Pirke je napomenuo da je jezik jednostavan, čitak.

Bilo je govora i o tome da je društvo nepravedno prema ženama, kako se muške od malih nogu uči da ne pokazuju emocije, kada im se govori "ne plakati kao curica", ili kakav se kaos dogodi kada dječak poželi za poklon lutku, a spomenuta je i činjenica da prilikom preljuba nikada muž nije kriv, uvijek je kriva ona ku..a.

Potom je predstavljena knjiga Vlaho Bogišić (izabrao i priredio), "Miroslav Krleža: Hiljadudevetstošezdesete: fragmenti dnevnika" (Bodoni), a o čemu je pored priređivača i moderatora susreta Aljoše Pužara govorila i video-vezom Latinka Perović, koja je posebno spomenula da je Krležina ostavština velika i vrlo važna, a i ti Dnevnici su prilično važni za razumijevanje njegovog cjelokupnog opusa. Izrazila je i nezadovoljstvo što u Beogradu razmišljaju o tome da ukinu ime ulici.

Pužar i Bogišić su se složili da je to iznimno lijepa i vrijedna knjiga i da bi Krleža sigurno bio zadovoljan tom ljepotom i kako je napravljena. Kako je rekao Bogišić, to je prava "njemačka knjiga", dobra, čvrsta, sve je na njoj izvanredno, od prijeloma, tiska, margine, što bi sve Krleži bilo jako važno.

Knjiga je priređena iz objavljenih fragmenata piščeva dnevnika, neobjavljene dnevničke građe iz rukopisne ostavštine te kontekstualnih predložaka, također većim dijelom preuzetih iz rukopisne ostavštine.

Prvo poglavlje, Dnevnik, čini niz kronološki raspoređenih cjelina preuzetih iz pete knjige Dnevnika sarajevskog izdanja. U drugom poglavlju, Građa, uvrštena su tri segmenta iz ostavštine. U trećemu poglavlju, Kontekst, uvršteni su Krležini tekstovi te u završnom segmentu preuzetom integralno iz dnevnika (1968.).

Bogišić je govorio vrlo nadahnuto o Krleži i o brojnim fenomenima društva u Krležino vrijeme i danas. Kazao je da se bojao kako prirediti knjigu, smije li tekstove uređivati i redigirati, a Pužar je kazao da je priređivač pristupio tome poslu minuciozno i s akribijom. Bilo je govora i o tome kako je Krleža osnovao književni razred u Akademiji te kako su se potom neki od tih književnika iz Akademije odnosili prema njegovom djelu.

Kazao je da su svi naslovi i podnaslovi preuzeti iz tekstova, te da je Krleža u istarskom svijetu osjećao praslavenski substrakt, a Bogišić je tijekom svoga izlaganja ulazio u razne tematske i interesne sfere govoreći o brojnim uzročno-posljedičnim vezama i analizama Krležinog stvaralaštva i recepcije njegova djelovanja.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum