Okrugli stol Sajma knjige u Istri

Strah od cjepiva zamijenio je strah od povratka atomske bombe

Planet se prije dvije godine počeo panično bojati cjepiva, a sada se vraća dobra, stara atomska bomba, vremena kao u doba Brežnjeva, Gromyka. Ljudi se boje cjepiva protiv covida-19, a ne toga čuda s toliko tona eksploziva, TNT-a i čega sve ne. Jeb..a vas kap cjepiva, kazao je Boris Dežulović

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Okrugli stol "Povratak" (Snimio Duško Marušić Čiči)

Okrugli stol "Povratak" (Snimio Duško Marušić Čiči)


Jedan od možda najbolje posjećenih okruglih stolova Sajma knjige u Istri zadnjih godina bio je onaj jučerašnji posvećen Povratku, središnjoj temi ovogodišnjeg 28. izdanja. O temi su, uz moderatora Andreu Matoševića, govorili Leonida Kovač, Boris Dežulović i Boris Buden.

- Što je to povratak, vraćamo se malo u doba prije rata u Ukrajini, inflacije, poskupljenja, tada je krenula pandemija korone, idemo još godinu unazad, tu je propast Uljanika, pa još desetak godina ranije i evo 2008. i velike ekonomske krize, pa eto devedesetih, pitanje je - o čemu sve govorimo kada govorimo o povratku?, upitao je Andrea Matošević svoje sugovornike.

- Povratak uzimamo zdravo za gotovo, ali nije to kao kada kupujemo povratnu avionsku kartu, nekad nije toliko riječ o povratku koliko o ponovnom dolasku, to je u biti revisiting, kazala je Leonida Kovač referirajući se i na Rilkea i na Benjamina, te govoreći o tangencijalnom odnosu prema sjećanju.

Dežulović pak smatra da je povratak tako široka tema, u biti vječna tema čovjekova života i stvaranja. Spomenuo je vraćanje u nostalgiju i na nepoznati teritorij, referirajući se pri tome na Filipa Latinovicza i zaključanu kuću.

Buden je kazao da je tu prije riječ o vraćanju nego o povratku, također spomenuvši Latinovicza, te istaknuo je da je nekoliko godina, nekoliko datuma tijekom povijesti nagovijestilo promjene koje su sada tu oko nas, te da su devedesete najavile nešto što se sada nastavlja.

Na Matoševićevo pitanje jesu li ljudi i dalje nostalgični za nekim vremenima, Leonida Kovač spomenula je film Tarkovskog "Nostalgija", te rekla da nije nostalgična, da je važniji osjećaj povijesnog vremena i sjećanja, a da je naša stvarnost ideja katastrofe.

- Iako je rat veliko zlo, kao katastrofu bih spomenula i klimatske promjene koje su sve prisutnije. Sjetimo se i redukcija, ograničavanja korištenja vode u Istri tijekom ljetnih mjeseci uslijed suša, presušenih talijanskih rijeka, čitam da i Mississippi ima problema s time, priroda i društvo su opasan spoj. Danas u medijima sve češće čitamo da je netko pokorio publiku. Eto, mogu reći da sam nostalgična za vremenom kada pokoravanje nije bio imperativ, navela je.

- Ova godina je godina spektakularnog povratka atomske bombe, nove generacije ni ne znaju o tome kao mi koji smo gledali film "Day after", čitali za lektiru "Sadako hoće živjeti" Karla Brucknera, gledali dokumentarce o Hirošimi i Nagasakiju. Nakon toga je atomska bomba nestala iz društva. Živimo u civilizaciji straha. Stalno su oko nas neka upozorenja, uskličnici. Planet se prije dvije godine počeo panično bojati cjepiva, a sada se vraća dobra, stara atomska bomba, vremena kao u doba Brežnjeva, Gromyka, ljudi se boje cjepiva protiv covida-19, a ne toga čuda s toliko tona eksploziva, TNT-a i čega sve ne. Jeb..a vas kap cjepiva, kazao je Dežulović ističući da je onda to povratak "tradicionalnim vrijednostima" koje drže jedan starac i jedan megaloman, te da će sve to biti "jača gripa".

Buden se osvrnuo i na protekle ratove i na razne vrste stradavanja, od Iraka, Libije, Sirije i drugih.

Bilo je govora i o Freudu i otkriću nesvjesnog, promjenama u Italiji, Giorgiji Meloni, o činjenici da je u Trstu inauguriran spomenik D'Annunziju na obljetnicu dana marša na Rijeku, o vladavini Margaret Thatcher za koju je Leonida Kovač kazala da je promijenila obrazovni sustav smanjenjem financiranja, jer kakav je profit od učenja latinskog i starogrčkog, zapitala se.

- Kad sam iz Zagreba, gdje živim i radim, došla do rodne Pule i stana na Giardinima, bila sam silno žalosna kad sam vidjela što se to radi sa stablima koja su postala opasna. A što je s opasnim fasadama? U Istri ima veliki broj viletina, sad nam treba još jedan hotel. U svijetu postoji taj nasilnički odnos prema prirodi. A u međuvremenu Giorgia Meloni zahtijeva da joj se obraćaju u muškom rodu, koristeći talijansku formulaciju za predsjednika muškoga roda, kazala je Kovač.

Dežulović je govorio i o svom angažmanu protiv devastacije uvale Vruje, ističući da to nije samo katastarska čestica, i koncesiji "tajkunu iz susjednog sela", o optužnici koji je podignuo USKOK, te preporučio borbu za javni prostor. Buden je ustvrdio: "Betonizirali ili ne, samo Hrvati ostaju, betonski zvizdan, pitanje je hoćemo li djeci ostaviti nešto za preživljavanje, to je točka preokreta".

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum