NOVIGRAD
MEĐUNARODNI FESTIVAL VIZUALNIH UMJETNOSTI ARTERIJA: Sanjaju li životinje slobodu?
Riječ je o jedinstvenom Međunarodnom festivalu vizualnih umjetnosti Arterija, u organizaciji Muzeja Lapidarium, koji je u subotu navečer otpočeo svoju devetu ciljnu ediciju: Cats & dogs i potrajat će do srijede, 22. kolovoza
Svake godine koncem kolovoza gradom se proteže jedna Arterija koja kreće iz srca Muzeja Lapidarium, povezujući tematski umjetničke medije postavljene/izložene na različitim lokacijama Novigrada.
Riječ je o jedinstvenom Međunarodnom festivalu vizualnih umjetnosti Arterija, u organizaciji Muzeja Lapidarium, koji je u subotu navečer otpočeo svoju devetu ciljnu ediciju: Cats & dogs i potrajat će do srijede, 22. kolovoza. Festival u sebi sažima zbir scenskih i audiovizualnih izričaja, smještenih u dublji kulturološki i sociološki kontekst. Iako direktno ne parafrazira društvene fenomene, u konkretnom slučaju suodnos čovjeka s mačkama i psima kroz vjekove, kao i razvoj suglasja mačaka i pasa kroz višestoljetno pripitomljavanje, različitim izložbenim eksponatima upućuju na to, istovremeno šaljući poruku i opomenu neosviještenim ljudima da ljubimci obje vrste zavrjeđuju čovjekovu veću brigu i poštovanje.
Cirkuliranje Atrerijom
Sam ulazak u Arteriju kroz Mlinsku ulicu zaustavlja prolaznikovu pozornost pogledom na city light gdje stoji plakat, nedvojbeno s retoričkim pitanjem: Do animals have legal rights? (Imaju li životinje ista prava?), a zatim nas znatiželjna šetnja ili cirkuliranje Arterijom, uvodi u višenamjenski prostor Zajednice Talijana gdje upadamo u vrtlog suprotstavljenih multimedijskih izričaja, različitih tehnika i formi koji prikazuju vrlo intiman odnos čovjeka i kućnih ljubimaca inspiriran sjećanjima iz djetinjstva. Naime, najveći dio izložaka posuđen je iz beogradskog Muzeja djetinjstva – Preuzete uspomene, pa tako u sali dominiraju figurice 101 Dalmatinca, iz zbirke Vladimira i Milice Perić, napravljenih od različitih materijala i veličina, koje su u relaciji s djetinjstvom ustvari, re-artikulirani umjetnički radovi. Tu se još nalaze i požutjele, crno-bijele fotografije obiteljskih portreta ili portreta odraslih i djece s početka prošloga vijeka na kojima se, obavezno, uz čovjeka nalazi i pas što potvrđuje uvriježenu rečenicu da je pas član obitelji.
Romantična zbirka starih razglednica kolekcionara Arthura De Leonardisa (Italija, 1883.-1960.) s motivima mački oslikanih rukom prikupljena je iz cijele Europe, uglavnom u razdoblju od 1900. do 1930. godine. Iznad njih još jedna neukrotiva mačka treperavim potezom kista Roberta Paulette uznosito dominira prostorom, a na suprotnoj strani s minijaturnih fotografija stotinu mački izaziva spontani smijeh u nama ili pomisao kao nas mačka može uvući u svoju beskrajnu ljubav iznenadnim grimasama i komičnim pokretima.
Ispunjeni ugodom nastavljamo kolati Arterijom do Galerije Rigo, a iza nas u parku ZT ostaju neke od obojanih drvenih skulptura Irene Podvorac "My cats & dogs" pa slušamo dilemu zbunjenih promatrača koji nagađaju radi li se o objektu psa ili mačke. A možda su se pas i mačka već toliko sprijateljili i mimikrizirali da je autorici to bilo nebitno, baš kao što i uzrečica "vole se kao pas i mačka" u praksi postaje sve češće negacija negacije.
Ekološka svijest
U Galeriji Rigo nas dočekuje skulptura čovjeka s mačkom u krilu i mačka koja drijema na kubusu, a nastale od reciklažnih materijala upućuju nas da je riječ o Gordani Majnarić u čijim se stvaralačkom radu proteže kao lajtmotiv: težnja za buđenjem ekološke svijesti. Napuštamo zakutak likovne aktivistice Majnarić "The cat in the midle of the road" i s tog sporednog puta odmičemo prema Velikom trgu gdje dopire avangardna jazz glazba benda Pula Jazz Masterclass Group odlično ugođena s nastavkom programa site–specific instalacije i preostalim skulpturama Irene Podvorac "My cats & dogs" koje su u ovako avangardnim formama i veselim bojama, udomljene na trgu, privukle veliko zanimanje brojnih gostiju, prije svega djece. Posebnu živost i značaj dala je instalacijama Slavica Marin, likovna aktivistica, multimedijalna umjetnica i performerica iz Umaga izvedbom svog performansa "Azil". Inače, treba istaknuti kako je ona svojim ljudskim angažmanom do sada spasila i udomila 360 pasa, a različite medije koristi kao sredstvo za postizanje globalne ekološke higijene. S trga, Arterija vodi u Muzej. Mnogi su gosti i prijatelji Muzeja došli na izložbu sa svojim kućnim, četveronožnim ljubimcem kako je i pisalo u pozivu te su sasvim ravnopravno s gospodarima šetali između umjetničkih radova renomiranih umjetnika posvećenih njima.
Program se spontano, dugo u noć, nastavio u Parku Muzeja gdje uglavnom vodio razgovor oko kućnih ljubimaca i njihovoj nerazdvojnoj vezi s ljudima, ali i različitim karakteristikama psa i mačke. Zaključeno je da je čovjek gospodar psu, dok je mačka gospodarica čovjeku te da svoju privrženost iskazuju na različite načine, za što im je novigradski Muzej uzvratio ljubav i veliku zahvalnost. Time su iz Muzeja ujedno potvrdili da poruka s drugog city lighta Arterije: Do animals dream about freedom? (Sanjaju li životinje slobodu?), zasigurno ne vrijedi za umjetnike u Novigradu. (Sanja BOSNIĆ)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
