26. Sa(n)jam knjige u Istri

BROJNI PROGRAMI U ZNAKU PJESNIKINJA: Poezija procvjetala zahvaljujući internetu i Facebooku

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Poetski program u Shipyardu (Manuel Angelini/Sa(n)jam knjige u Istri)

Poetski program u Shipyardu (Manuel Angelini/Sa(n)jam knjige u Istri)


Vrlo ugodan je bio program u srijedu navečer u vanjskom prostoru Shipyarda na 26. Sajmu knjige u Istri, gdje je održana promocija knjige Magdalene Blažević "Svetkovina" (Fraktura), o kojoj su govorili Boris Dežulović i Emir Imamović Pirke, a potom je održan program Poezija liječi, u sklopu kojeg su predstavljene knjige Sanje Baković "Autobus za Trnavu" (MeandarMedia) i Lidije Deduš "Razglednice iz Prašnjave republike" (Jesenski i Turk), o čemu je pored autorica govorila Đurđica Čilić. Za glazbu su bili zaduženi Branko Sterpin (truba) i Srđan Kuzmanović (kontrabas).

Kratke priče

- "Svetkovina" Magdalene Blažević " je sjajna knjiga. U hrvatskoj književnosti, ali i u regionalnoj književnosti ponovno imamo revival kratke priče. Ima tu vrlo kvalitetnih ostvarenja, nisu to samo kratke priče na brzinu, to su priče s pozadinom. Te priče, iako usredotočene unutar jednog konteksta, su univerzalne ženske priče, i čine dobru književnost. Magdalena Blažević je naučila što je to dobra književnost, i najviše joj je priča ispripovijedala baka. Kratka priča ne dopušta pogreške, a neke su priče nastajale u jednom dahu, kazao je Pirke.

Kroz razgovor s književnicom saznalo se da su sve priče napisane iz ženske perspektive, samo je jedna priča nastala iz muške perspektive.

U svom vrlo detaljnom izlaganju, Boris Dežulović osvrnuo se na razne situacije i polemike koje se tiču žena, ženske književnosti, oslobađanja žena, hrabrih žena, ali i borbe transrodnih osoba s feministicama za WC, o tome kako je ponekad otvaranje vrata, pridržavanje vrata ženi doživljeno kao napad na emancipaciju i položaj žena, o skrivanju cvijeća na spojevima, o tome kako kada muškarac želi platiti račun nerijetko naiđe na neodobravanje, te o raznim drugim situacijama današnjeg svijeta koji se prikazuju i kroz književnost.

- To je knjiga duboko ženskih priča, kazao je Dežulović te krenuo u komparativni pristup s djelima Vjenceslava Novaka, naglašavajući da su u djelu Magdalene Blažević prisutne pažljivo dozirane rečenice. Ta se knjiga ne čita u dahu, već boreći se za dah, kazao je Dežulović.

Nadahnuto

Da je poezija danas itekako "in", potvrdio je veliki interes za pjesničkim susretom u sklopu ciklusa "Poezija liječi". Sanja Baković i Lidija Deduš istaknule su tijekom razgovora s Đurđicom Ćilić kako je poezija u zadnje vrijeme procvjetala i to zahvaljujući prije svega internetu i Facebooku, gdje je doprla i do onih koji inače ne posjećuju knjižnice i knjižare, te zahvaljujući i lajkanjima, dijeljenjima postova došla i do šire publike.

Također su naglasile i da su danas sve prisutniji ženski glasovi, a govorile su i o svom poetskom radu, nastojanjima, trudu da se poezija širi putem interneta. Također, bilo je govora i o tome da poezija liječi, da se poezijom mogu drukčije reći i napraviti neke stvari.

Ljekovita moć poezije došla je do izražaja tijekom njihovog nadahnutog čitanja, a uz glazbenu pratnju, brojne ljubitelje poezije u ovome prostoru, sve se to doimalo još nadahnutije. Ponovno je naglašeno i da je lirski subjekt glas, a ne osoba.

Sanja Baković rođena je u Splitu 1976. godine. Odrasla je u Bolu na Braču. Živi i radi u Zagrebu te piše osvrte i tekstove o književnosti i kulturi. Od početka 2019. godine voditeljica je programa Poezija u dvorištu (Zagreb), a od početka 2020. godine članica je uredničke redakcije i tima voditelja tribine Književni petak u Knjižnicama grada Zagreba. Pokrenula je 2015. godine projekt "Odvalimo se poezijom" s ciljem povećanja vidljivosti poezije u javnom prostoru. U Bolu na Braču je 2017. godine uz podršku Centra za kulturu Općine Bol pokrenula pjesnički festival "Odvalimo se poezijom", koji je dosad održan četiri puta. Voditeljica je pjesničkih tribina u zagrebačkom klubu Pločnik, Booksa te prostoru Živog ateljea. Objavila je knjige poezije "Plovna mjesta" i "Autobus za Trnavu". Članica je grupe pjesnikinja koje djeluju pod neformalnim imenom G-rupa.

Svila i kadifa

Lidija Deduš rođena je 1977. godine u Banja Luci. Autorica je triju zbirki poezije: "Apatridi i ostale čudne ličnosti", "Ništa od najavljivanog kraja svijeta" i "Razglednice iz prašnjave republike". Osim poezije, piše i kratku prozu, a radovi su joj objavljivani u časopisima i na portalima u Hrvatskoj i regiji te prevođeni na grčki za i engleski jezik. Članica je udruge Katapult za promidžbu kulture i pisane riječi u sklopu koje aktivno već dvije godine sudjeluje na organizaciji književnog festivala KaLibar bestiVal te na organizaciji književnih predstavljanja hrvatskih autora "Razgovaraonica" u Varaždinu. Na portalu Varaždinski.hr vodi rubriku "Svila i kadifa" posvećenu promidžbi književnog stvaralaštva.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini