Kolumne - Glas Istre

Zlatko Crnčec / Ilustracija (Snimio Davor Kovačević / Novosti / Igor Kralj / Pixsell

piše zlatko crnčec

BDP raste, ali i izazovi

Dobre vijesti iz Državnog zavoda za statistiku. Gospodarstvo u trećem kvartalu ostvarilo je realan rast od 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Najviše su tome pridonijeli potrošnja i investicije. BDP raste već 11. tromjesječje za redom, usto, hrvatski rast brži je i od prosjeka EU-a. Eurostat je objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, stagniralo u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 0,1 posto. U usporedbi s trenutnim podacima za 23 države članice EU-a, Hrvatska u trećem kvartalu ove godine bilježi najveću stopu rasta u EU-u.

Damir Cupać / ilustracija (Snimio Vedran Karuza/ Novi list / Arhiva Zadarskog lista)

Kolumna

PIŠE DAMIR CUPAĆ

Dramatizacija 12. izborne jedinice

Hrvatski izborni sustav je takav da je teško očekivati da će ijedena stranka osvojiti većinu saborskih mandata i onda formirati vladu. Iskustvo u zadnjih nekoliko izbornih ciklusa je pokazalo da je svaki mandat bitan i da relativni izborni pobjednik da bi došao do predsjednika po zeleno svjetlo za sastavljanje vlade bez koalicijskih partnera ne bi mogao dokazati da ima većinu. Hrvatska je podijeljena u deset izbornih jedinica u kojima se bira po 14 saborskih zastupnika. Tome treba dodati tri saborska mandata u 11. izbornoj jedinici koje biraju u dijaspori, ali i 12. izbornu jedinicu u kojoj biraju pripadnici nacionalnih manjina i za koju je rezervirano osam saborskih mandata. Znači, riječ je o političkom bazenu u koji mora zagrabiti izborni pobjednik ako želi imati stabilnu većinu u parlamentu.

S utakmice NK Istra 1961 - Hajduk, Roberto Car (Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)

Kolumna

PIŠE ROBERTO CAR

Ostaje za pamćenje rekord stadiona i sportsko navijanje

Ova će utakmica ući u povijest pulskog nogometa. Dolazak zahuktalog lidera Hajduka koji se poklopio s dvjema uzastopnim pobjedama Istre 1961 privukao je na tribine »Drosine« rekordnih 8.606 gledatelja. Nikad toliko gledatelja nije stiglo na jednu utakmicu pulskog kluba otkako je renoviran stadion, odnosno ovaj susret po broju gledatelja i ukupnoj atmosferi može stati uz bok onom između reprezentacija Hrvatske i Češke na otvaranju stadiona.

Branko Bačić / Tihana Tomičić (Snimili Arif Sitnica / Davor Kovačević / Novi list)

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Ništa bez europskog "policajca"

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić do kraja godine rješava više od 30 godina dugu dramu koju proživljavaju vlasnici stanova koji su u komunizmu bili nacionalizirani i zaštićeni najmoprimci koji su u tim stanovima dobili stanarsko pravo. Sve ove godine obje su skupine uskraćene u svojim pravima - vlasnici ne mogu slobodno uživati svoje vlasništvo, a najmoprimci ne mogu otkupiti stanove kao što su to mogli nositelji stanarskog prava u društvenim stanovima.

Kolumna

PIŠE MILAN RAKOVAC

Uskočki rat: Sve naše dižgracije

Ladri Kraljievci!/Tati Benečani!/Suoga nimate!/Tujega pijani! Gre kunfin kroz srce Istre,/piljuh črni i žuti,/i lav Svietega Marka, čovik ni čovik, čovik je blago./Ni za tovara siedlo,/Ni za Ćića barka. Ala Gorinjci, ala Dolinjci!/Ala Šavrini, Bezaki, Kastavci, Boduli, Vlahi, Ćići!/Ala veli i mići!/Ala Kraljievci! Ala Benečani!... Jopet će te tukati/arme vrći u šake/pak puoj suoga ubiti, brižnjaka kako si i ti,/i za šinjuorsku rit/kopati.

Robert Matteoni (Snimio Milivoj Mijošek / Glas Istre)

Kolumna

PIŠE ROBERT MATTEONI

MetroPola: Stvaranje memorija i tradicije - puna Drosina (Pula) respekta

Bilo je predvečerje 9. veljače 2011. godine. U Puli poseban dan, ne samo za nogometne ljubitelje, nego za Puležanke i Puležane uopće. Jedan razlog je nastup reprezentacije Hrvatske, pod vodstvom Slavena Bilića, protiv Češke predvođene ponajboljim vratarom svijeta Peterom Cechom. Drugi, i po mnogočemu jači razlog posebnosti te srijede, bilo je otvorenje rekonstruiranog stadiona Aldo Drosina! Prvi nogometni događaj na stadionu engleskog tipa (bez staze) bio je i prvi s natpisom »rasprodano«. Organizacija je pustila u prodaju 9.056 ulaznica, a još par stotina bilo je VIP gostiju u loži te novinara, snimatelja, fotoreportera. Prodaja je zaključena odmah prvog dana jer je interes za utakmicu bio je velik. Kao i za doživljaj obnovljenog stadiona. Dva su bila najveća rizika koji su mučili organizaciju otvorenja Drosine. Prvi je teren. Gotovo nitko iz nogometa, a i šire, nije mogao vjerovati da je Pula izgradila stadion, a da je ostavila travnjak i drenažnu strukturu starosti 18 godina. Po njoj su gazili kamioni, dizalice, mnoštvo ljudi za vrijeme dogradnje, a onda je samo ostavljena ploha. Da nije bilo Slavena Bilića, tadašnjeg izbornika, ta se utakmica nikad ne bi odigrala u Puli. HNS je izričito bio protiv, kao i obično negativan kad je nešto Puli potrebno ili manjkavo, no izbornik je preuzeo odgovornost na sebe. U povjerenju mi je govorio tih dana, s dozom zebnje, kako se samo nada da mu se neće obiti o glavu i da nitko od igrača neće stradati na gnjecavom terenu. Neki bi jedva bili dočekali takav epilog.

Ilustracija / Tihana Tomičić (Snimio Goran Stanzl/Pixsell / Davor Kovačević)

Kolumna

piše tihana tomičić

Normalizacija nenormalnoga

Mediji se ne mogu nadiviti kako je odlična suradnja novog ministra obrane Ivana Anušića s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem. Naslovi kažu: rukovali su se, razgovarali su, sjedili su jedan do drugoga, podijelili su i nekoliko rečenica.

Andrej Plenković/Zlatko Crnčec (Snimio: Davor Kovačević)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Opet Hrvati brinu tuđe, a ne svoje brige

Glasovanje u Europskom parlamentu o preliminarnoj inicijativi da se ukine ili radikalno smanji pravo veta zemalja članica moglo bi, potpuno nenadano, postati važna tema predstojećih izbora u Hrvatskoj. Europarlamentarci SDP-a i IDS-a podržali su ovu ideju, HDZ i ostali bili su protiv. Premijer Andrej Plenković ovog je tjedna na zajedničkoj konferenciji za novinare s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom jasno dao do znanja da Hrvatska neće podržati ovu ideju. Ljevica i centar glasovali su »za«. Naime, 2007. SDP je vodio u svim istraživanjima, ali je na kraju izgubio. Jedna od stvari koje su tome pridonijele jest i njihova odluka da će, ako pobijedi, revidirati Vatikanske ugovore. To je i one konzervativne birače nezadovoljne politikom tadašnjeg HDZ-a ipak natjeralo na birališta. Sada bi posljedice mogle biti iste. Tim više što SDP sada ne da ne vodi, nego u istraživanjima jako zaostaje za HDZ-om.

Ilustracija / Zlatko Crnčec (Snimio Davor Javorović/Pixsell / Davor Kovačević)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Jedini mogući odgovor Hrvatske

Hrvatska je istjerala iz zemlje srbijanskog diplomata nakon što je dan ranije Srbija to napravila hrvatskom. Odgovor Hrvatske je prirodan i očekivan, i tako bi postupila svaka država koja bi se našla u situaciji da se njenog predstavnika u nekoj zemlji izbacuje naglavačke, a nakon što je bio optužen da se bavio špijuniranjem. Riječ je o još jednom potezu aktualne srpske administracije koji sigurno neće pomoći poboljšanju odnosa dviju zemalja koji ionako nisu baš najsjajniji.

Tihana Tomičić (Snimio Davor Kovačević / Novi list)

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Plenkovićev predizborni proračun

Nakon predstavljanja državnog proračuna za 2024. godinu, koji je u velikoj mjeri rashodovno porastao, možemo se svakako složiti u jednome - to jest predizborni proračun. On je predizborni već i samo zato jer je godina 2024. svakako izborna godina, ali je predizborni i zato jer je sklonost vladajućih da poveća svu silu socijalnih naknada i davanja za građane toliko očigledna da se jednostavno ne može smetnuti s uma da se ipak radi i o izbornoj godini.

Damir Cupać / Ilustracija (Snimio Vedran Karuza / Igor Kralj/Pixsell)

Kolumna

Piše Damir Cupać

Nije puno, ali veseli

Teško je povjerovati onima koji žive od prosječne hrvatske mirovine koja iznosi petstotinjak eura, ili od minimalca, da je u Hrvatskoj itekako puno onih koji ne drže novac u čarapama i madracima, već ga imaju dovoljno kako bi investirali u trezorske zapise. Ili u državne obveznice. A takvih ima i oni jako dobro znaju da su hrvatske banke neviđene škrtice koje na oročenu štednju ili na depozite ne daju gotovo nikakvu kamatu. Pa je narod koji ima odlučio ulagati u tržište kapitala na kojemu mu siguran povrat jamči država. I uz prinos koji mogu samo sanjati od banaka.

Ilustracija / Tihana Tomičić (Snimili Emica Elvedji Pixsell / Davor Kovačević Novi list)

Kolumna

Piše Tihana Tomičić

Osim srca, u Vukovaru je i mozak

Vukovar je uvijek u srcu. Te slike, te scene, od toga se čovjek nikad neće oporaviti. Tko je doživio ta vremena, nikad ih neće zaboraviti. Ali ovog puta proradio je i mozak. Pokušaji provokacija jednostavno nisu uspjeli.

Kolumna

PIŠE MILAN RAKOVAC

Balada bezizlaza: Štijući blasfemije

Naslov je sarkastična pjesma, koju su znali zapjevati moj otac i njegova škvadra, nasrid Dopolavora u S’utLavrieču, a domaći fašišti bi rekli – »cante, cante, ma la pagare ben…« po komunu se užalo reči - »Rahovci picia Mosca«, a materini pak Štifanići »picia Parigi«. U našoj hiži se je vajk molilo, did mi Ive, njegova dva brata stari ragači Miho i Tuome, pak se je kantalo Velebitu i Vrbniče na morem i nag las štilo Kačića i Danicu…

Edi Prodan / Ilustracija (Snimili Mateo Levak Novi list / Emica Elvedji Pixsell)

Kolumna

PIŠE EDI PRODAN

Dan sjećanja i politički glib

Postoji u Hrvatskoj jedan soj ljudi, dominantno smješten unutar političkih krugova. mada ima ih nemalo i na drugim prostorima društvenog rada, koji svaku specifičnu situaciju koriste isključivo za animiranje biračkog tijela, za njegovo buđenje i grupiranje.

Zlatko Crnčec/Ilustracija (Snimio Davor Kovačević/Goran Stanzl/Pixsell))

Kolumna

Piše zlatko crnčec

Narodni trezorci su dobar potez

Do jučer u 11 sati gotovo 24 tisuće građana upisalo je trezorske zapise i u tom postupku uplatilo 492 milijuna eura. Ciljani nominalni iznos izdanja narodnih trezoraca je 440 milijuna eura, pa je tako taj ciljani iznos već premašen. Odaziv je bio velik zbog toga jer je država građanima ponudila način ulaganja povoljniji nego u poslovnim bankama. One, naime, nude puno manju kamatu od 3,75 posto godišnje, koliko građani mogu uprihoditi od Ministarstva financija. Uskoro će, točnije 21. studenog, biti otvoren i drugi krug upisa koji će biti namijenjen institucionalnim ulagačima.

Damir Cupać / Andrej Plenković (Snimio Vedran Karuza/Marko Lukunić/Pixsell)

Kolumna

Piše Damir Cupać

Porezne muke

Nitko ne voli odluke kojima se povećavaju porezi na bilo kojoj razini, ali takve odluke ponekad se moraju donijeti kako bi budžeti općina, gradova, županija i države funkcionirali. Budući da je Sabor prihvatio prijedlog Vlade o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima, ukinut je prirez porezu na dohodak. Premijer Andrej Plenković poručio je da je riječ o poreznoj reformi koja ide na ruku građanima budući da se plaće dodatno rasterećuju. Nije rekao da ukidanjem prireza jedinice lokalne samouprave ostaju bez značajnih prihoda. U Gradu Rijeci izračunali su da je riječ o oko 12 milijuna eura.

Zlatko Crnčec / Mario Banožić (Foto Davor Kovačević/Dino Stanin/Pixsell)

Kolumna

Piše zlatko crnčec

Javnost mora znati sve o istrazi slučaja Banožić

Ništa se u Hrvatskoj izgleda ne može napraviti, a da iza toga ne ostane nekakavi rep, ili, barem, repić. Ne može se bez njega. DORH je jučer popodne objavio informaciju da donedavni ministar obrane Mario Banožić u subotu ujutro kada je skrivio prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom nije imao ni najmanji tračak alkohola u krvi. Županijsko Državno odvjetništvo u Vukovaru objavilo je jučer da je dan ranije, u ponedjeljak 13. studenoga 2023., tijekom poslijepodnevnih sati, zaprimilo rezultate toksikološkog vještačenja na alkohol, drogu, psihotropne tvari i lijekove. U priopćenju Vukovarskog DORH-a dodaje se da je "uvidom u izdane naloge i dokumentaciju s točnim datumima i vremenima izuzimanja potrebnih uzoraka u Općoj županijskoj bolnici u Vinkovcima, kod osumnjičenog 44-godišnjeg vozača osobnog vozila, u trenutku prometne nesreće, nije utvrđena prisutnost alkohola ili prisutnosti droga, psihotropnih tvari i lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti osumnjičenika". Po ovom što ovdje piše sve je jasno. Banožić je u krvi imao 0,0 promila alkohola. To je relevantna činjenica koja će kao takva biti iznesena na suđenju do kojeg će sigurno doći.

Damir Cupać / Ivan Anušić i Andrej Plenković (Snimio Vedran Karuza/Davor Javorović/Pixsell)

Kolumna

Piše Damir Cupać

Ponuda koja se ne može odbiti

O tragediji koja se dogodila kada je bivši ministar obrane Mario Banožić u subotnje jutro 11. studenoga 2023. godine skrivio prometnu nesreću u kojoj je usmrtio 40-godišnjeg Gorana Šarića iz Privlake suvišno je pričati. Ljudski život nitko ne može vratiti, jedna obitelj zavijena je u crno, a Banožićevom sudbinom bavit će se pravosudna tijela hrvatske države. No, da se ljudska tragedija ne pretvori u političku opasnost za premijera Andreja Plenkovića, pobrinuo se sam Plenković koji nije imao nikakvog izbora. Jednostavno, bez obzira na to koliko bio u šoku, bilo mu je valjda jasno od prvog poziva na koji se javio i kada mu je priopćeno što se dogodilo da pod hitno mora pronaći novo kadrovsko rješenje za ministra obrane. Za resor koji je u zemlji članici NATO-a jedan od najbitnijih s obzirom na geopolitičku situaciju jer je ta alijansa de facto u ratu s Rusijom u Ukrajini.

Zoran Milanović i Mario Banožić / Zlatko Crnčec (Pixsell / Davor Kovačević / Novi list)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Završio sukob Milanović - Banožić

Mario Banožić više nije ministar obrane. I time završava njegov višegodišnji sukob sa Zoranom Milanovićem u kojem je dobrim dijelom imao pravo. Posebno se to odnosi na zapovijedanje Oružanim snagama, Naime, tijekom devedesetih tadašnja je oporba izvor svih zala u hrvatskoj politici nalazila u Ustavu koji je davao velike ovlasti predsjedniku Republike. Jedno od temeljnih obećanja prije izbora 3. siječnja 2000 bilo je da će se smanjenjem ovlasti predsjednika svesti na običnog fikusa. Pa bi i zapovijedanje vojskom postalo ovlast Vlade, a ne više predsjednika. I onda se dogodilo totalno iznenađenje. Novi je predsjednik Republike postao Stipe Mesić, tadašnji i današnji ljubimac svih od centra pa do ekstremne ljevice. Pa je ta ekipa zavapila da bi bilo strašno ukinuti ovlasti i »našem Stipi«, pa počela raditi veliki pritisak da se ipak odustane od glavnog izbornog obećanja - potpunog razvlašćivanja predsjednika Republike. Rezultat svega toga bio je još uvijek aktualni čudnovati kljunaš od hrvatskog Ustava. Koji predsjednika istina određuje vrhovnim zapovjednikom, ali mu istovremeno onemogućava za tom vojskom i zapovijeda. Pa sada ako recimo predsjednik negdje želi odletjeti vojnim helikopterom mora poslati dopis u MORH koji onda šalje drugi dopis šefu Glavnog stožera koji onda izdaje konačnu zapovijed. Bizarno i smiješno, ali tako određuju Ustav i Zakon o obrani. I tu su čudnovatu praksu zbog toga poštovali i Mesić i Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović. Čak i sam Zoran Milanović prvih sedam osam mjeseci svog mandata. No onda od nje naglo odustao i počeo izravno zapovijedati i kod uporabe materijalnih sredstva i kod angažmana vojnika. To je kao da nekoga u tvrtki u kojoj radi na službeni put pošalje osoba koja nema ovlasti potpisati mu putni nalog. Nastali su neki troškovi, a i vojnici su počeli ostajati bez dnevnica. I politička i najveći dio medijske scene nisu naravno kao i obično podržali ustavno i zakonsko rješenje već su se podijeli po političkim linijama - za ili protiv HDZ-a. Za Banožića ili za Milanovića. Banožić je tu možda pogriješio što je premalo objašnjavao koliko su Ustav i Zakon na njegovoj strani, a za njega je bila neugodna i činjenica da su obični vojnici zbog tog sukoba ostajali bez novaca na ime dnevnica. Nije se ni trebao upuštati u međusobna vrijeđanja s Milanovićem jer u tom sukobu s najbržim jezikom ne samo hrvatske politike, nije imao nikakve šanse.

Robert Matteoni (Snimio Milivoj Mijošek)

Kolumna

Piše Robert Matteoni

MetroPola: Kakav sport želimo i želimo li ga uopće

Posljednjih godina možemo slušati teze kako su više ili manje uspješno komercijalizirani sportski objekti (i) u Puli. Pohvalno se govori kada se prodaju termini za treniranje klubovima i reprezentacijama, tuzemstva i inozemstva. To s jedne strane djeluje pozitivno za onog koji unovčava to rentanje. Što je s onima, a to su domaći klubovi i sportaši, koji zbog toga imaju manje termina i moraju se prilagođavati gostima? Logika nam sugerira da su se sportski objekti gradili za domaće sportaše, a činjenice potvrđuju da su novac izdvajali građani. U tom smislu, prioritet bi uvijek trebao biti zadovoljenje potreba ovdašnjih sportaš(ic)a i klubova, a tek onda, ako ima slobodnog prostora, za goste koji će to plaćati. Nerijetko se događa obrnuto. Kao i primjer da se gostima omogućuju standardni uvjeti (grijanje, topla voda i slično), a da ovdašnja sportska mladež nerijetko trenira u hladnim uvjetima, bez toplog tuša i slično. Jest da je trgovačka logika da gostima budu na raspolaganju uvjeti koje su platili. No, stvar je zasluge istog tretmana i za one koji žive i rade u Puli, i njihova djeca, jer sve plaćaju cijele godine kroz doprinose, prireze, poreze i ine namete.

Kolumna

piše milan rakovac

"Fašizam krstitelj i palikuća": Knjiga iz pepela intelektualca Hrvoja Mezulića - Izbrisani identitet Istre

Prije osamdeset godina, 8. rujna 1943., Italija je kapitulirala nakon pada fašističkog režima. Bio je to (i ostao!) najvažniji događaji za jadranske narode: za Talijane najvažniji nakon ujedinjenja. Za obalne Slovence i Hrvate, možda najvažniji od doba velike seobe naroda: Italija se vratila demokraciji, a mi smo se prvi put našli formalno (ako zanemarimo Napoleonovu Iliriju – protiv koje smo se borili!), pravno, u svojim nacionalnim zajednicama, slovenskoj i hrvatskoj. I jugoslavenskoj. Osim zamjetne, razvijene i brojne slovenske zajednice u tršćanskoj, videmskoj, goričkoj pokrajini. Kao i osim zamjetne, razvijene i brojne talijanske zajednice u Istri, Primorju i Dalmaciji.

Ilustracija/Tihana Tomičić (Snimio Luka Jeličić/Davor Kovačević)

Kolumna

piše tihana tomičić

Test održivosti turizma

Oblici modernog turizma mijenjaju se. Masovnost, betonizacija, apartmanizacija, gušenje turističkih centara gomilom gostiju s kruzera koji iscrpljuju resurse, a ne troše puno - ta su vremena iza nas. Danas se razvija ono što se naziva održivim turizmom.

Ilustracija / Zlatko Crnčec (Snimio Davor Puklavec/Pixsell / Davor Kovačević)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Proračun ne odlučuje izbornog pobjednika

Vlada je predložila državni proračun za 2024. koji će u odnosu na ovogodišnji imati prihode veće za tri, a rashode za čak 11 posto. Ovo povećanje rezultat je dodatnih davanja za plaće zaposlenih u javnim i državnim službama, te dodataka na mirovine i njihova rasta. Podaci s jučerašnje sjednice Vlade pokazuju da si Hrvatska može priuštiti ovakvo povećanje rashoda jer je većina financijskih indikatora dobra ili solidna. Deficit proračuna u 2024. bit će samo 1,9 posto BDP-a, što je daleko ispod tri posto koje zahtijeva EU. Vanjski je dug tek nešto veći od 60 posto BDP-a, što stavlja Hrvatsku među manje zadužene članice EU-a.

Ivan Penava / Tihana Tomičić (Snimio Borna Jaksic/Pixsell / Davor Kovačević

Kolumna

piše tihana tomičić

DP kao Pale sam na svijetu

Aktualno prijepodne uvijek je ring, tako je bilo i jučer kad je sukob između zastupnika Domovinskog pokreta i premijera Andreja Plenkovića toliko eskalirao da je sjednica morala biti prekinuta kako bi se svi smirili i mogli nastaviti dalje.

Ivica Todorić / Zlatko Crnčec (Snimio Luka Stanz/Pixsell / Davor Kovačević)

Kolumna

Piše Zlatko Crnčec

Agrokor opet progoni Hrvatsku

Agrokor, majka svih hrvatskih privatizacijskih trauma, opet je na naslovnicama. Pao je krunski dokaz DORH-a protiv Ivice Todorića koji se istovremeno izborio da arbitraža u Washingtonu razmatra njegov slučaj. Puno je tu pitanja koja traže odgovore. Kako se DORH-u uopće mogao dogoditi ovakav debakl? Da financijsko vještačenje u najvećem dijelu rade zaposlenici KPMG-a Hrvatska, tvrtke koja je od 2007. do 2019. poslovala s Agrokorom. I samim tim bila u sukobu interesa, i kao takva potpuno nepodobna da za potrebe DORH-a radi financijsko vještačenje ove tvrtke. Najmanji su ovdje problem tih 1,3 milijuna eura. Nije to, naravno, mali novac, ali je u cijeloj priči potpuno nebitan. Puno je bitnija činjenica da je financijsko vještačenje odbačeno iz sudskog spisa i neće se moći koristiti na suđenju. A bez njega, čini se, nema ni postupka. Jer neće biti dovoljno dokaza da se dokaže bilo čija moguća krivnja. Naravno da će se sada svi pitati je li se to dogodilo slučajno ili u tom kaosu ima i nekog sistema. Ako se to ne istjera do kraja na čistac cijeli bi se slučaj mogao u javnosti početi tumačiti kroz formu nekakve teorije zavjere - pokušaj države da izborom financijskog vještaka koji je u sukobu interesa pokuša napraviti svojevrsni "deal" s Todorićom. Osim toga, cijeli će ovaj slučaj pridonijeti tome da javnost bude dodatno i ogorčena, ali i rezignirana jer će još jedna velika financijska afera završiti pravosudnim fijaskom.