PIŠE MIRJAN RIMANIĆ

Istarska pruga umire na rate


Vijest kako Hrvatske željeznice neće, zapravo ne žele, ulagati u Istarsku prugu nikoga ne bi trebala začuditi, jer odavna je Hrvatska odlučila da joj željeznica u Istri ne treba. Nakon osamostaljenja Hrvatske i Slovenije željeznica je u Istri postala slijepo crijevo, zapravo prometni otok.

I prije nego su je razdvojile dvije države pruga je iz Pule u svijet vodila preko Slovenije, čak je i njome upravljalo "podjetje" iz Postojne. Nakon uspostave granice Sloveniji je bilo u interesu da razvija promet prugom Kopar - Divača, a prugu prema Puli pomalo je zapuštala. Treba znati kako bi nekada željeznicom prema Puli putovale duge kompozicije teretnih vagona koje su prevozile limove za "Uljanik", putovale su njome cisterne za cement, vagoni za prijevoz rasutih tereta i drugog materijala. Kako je industrija u Istri propadala tako se smanjivao i teretni promet koji je željeznici donosio najveći prihod.

U to je vrijeme na kolodvoru u mom Pazinu bila postavljena dizalica koja je kamene blokove tovarila na vagone. Veliko skladište imala je "Pazinka" iz koje su kamioni jedan za drugim proizvode prevozili na kolodvor, a odande vlakovi diljem Jugoslavije i Europe, odakle su u "Pazinku", također vlakovima, dolazile sirovine. Skladište "Veleprometa" imalo je, a zgrada u kojoj je djelovalo, još uvijek ima, šine na najvišoj etaži, na krovu, s kojeg se roba spuštala na niže katove.

Budući da je istarska industrija propala, prestala je potreba za teretnim vlakovima stoga su u travnju 2013. Hrvatske željeznice objavile: "na istarskim željezničkim prugama ukida sav teretni prijevoz. Razlog je što troškovi već dulje vrijeme višestruko nadmašuju prihode, no u slučaju potrebe za važnijim prijevozima, teret će se ipak prevoziti." No, nakon toga nikad više između Divače i Pule nije prošao nijedan teretni vagon.

Prigodom radova na modernizaciji pružnog prijelaza u Drazeju, 2011., Martina Elizabeta Lovrić, glasnogovornica HŽ-a rekla mi je kao je ugradnja suvremenih branika i ostale prateće opreme na tom prijelazu predviđena u 2014. godini. Bez obzira na to rampa se u Drazeju još uvijek podiže i spušta sustavom ugrađenim 1876. godine. Tada sam napisao kako se pruga, unatoč izjavama iz HŽ-a, nikada neće modernizirati, zbog namjere da se promet prugom Buzet-Pula ukine. Znalo se to i 25. rujna 1993. kada je Franjo Tuđman u Mikuličićima nedaleko Lupoglava izjavio:

"S osobitim zadovoljstvom proglašavam pripremne radove za željeznički tunel Ćićarija otvorenim". Znalo se tada kako je to samo igrokaz, koji je izveo da ne bi morao doći u Pazin, a na taj je način zapravo ignorirao svečani skup kojim se slavilo 50 godina sjedinjenja Istre s Hrvatskom koja ne želi ulagati u Istarski prugu. Ne žele ulagati, upravo zato, kako su iz HŽ-a prije devet godina objavili: "što troškovi te pruge već dulje vrijeme višestruko nadmašuju prihode". Bez teretnog prometa, a njega će potaći samo industrija, nema ni rentabilne željeznice. Stoga će umirući polako, na rate, istarska pruga još dugo ostati samo kao tema za politička prepucavanja i podmetanja, ali i kao romantična sjećanja na prošlost.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater