Iako je prva polovina srpnja nešto slabija nego prošle godine, turistička sezona ide dobro i vjerujem da će i ova sezona završiti uspješno kao i prošla - ovo je rečenica koju je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić izgovorio jučer na Vijeću za turizam na Hvaru. Okupio se vrh Vlade, većina ministara i svi su govorili o tome kako je sezona zadovoljavajuća i kako brojke govore o tome da smo u plusu.

Iznesen je cijeli niz brojki i statistika, ali šef HTZ-a izrekao je bit, a to je da je špica sezone podbacila. Očito stvar je u nerealno visokim cijenama, ne samo smještaja nego pogotovo ugostiteljstva i drugih pratećih usluga. "Gubimo cjenovnu konkurentnost", izjavio je tako jučer Staničić i priznao da je stvar u tome da postajemo skuplji od Italije ili Španjolske, a oduvijek smo bili skuplji od Grčke ili pogotovo od Albanije, koja je zadnjih godina pravi hit.

Staničić je priznao i kako su radili interne blic analize koje su pokazale kako nije problem s velikim kompanijama u turizmu koje imaju svoje kanale oglašavanja i tradicionalno dobre rezultate, nego s ostalim dionicima koji se suočavaju sa sve više negativnom percepcijom o cijenama u Hrvatskoj. Izgleda, krivi su mediji. Ali u HTZ-u i Vladi zaboravljaju da se danas najveći dio javnosti, posebno mlađe populacije, a upravo su mladi u najvećoj mjeri turisti, informira putem društvenih mreža. A Tik-Tok je, primjerice, pun snimki s juga Hrvatske ili južnodalmatinskih otoka poput Korčule, koje svjedoče o tome da su mjesta poluprazna, čak i plaže uz hotele, a restorani pogotovo. Objavljen je i bezbroj postova stranih turista koji snimaju cijene u hrvatskim trgovinama - vjerojatno je najveći hit ručnik za more koji u jednom običnom marketu u Dalmaciji košta - 111 eura.

U Istri više vole snimati obične prehrambene proizvode po trgovinama, od primjerice Barilla umaka za tjesteninu koji košta triput više nego u Italiji, do cijena običnog mlijeka koje prelaze tri i pol eura za litru. O cijenama u restoranima da se ne govori - kokteli po 15 eura ili pizza po 20 eura, svakodnevne su objave začuđenih turista. Nije dakle problem u tome da mediji forsiraju priču o skupoj Hrvatskoj, nego su cijene doista toliko visoke da su postale - viralne. A zna se da se taj "Reuters" sigurno ne može zaustaviti.

S druge strane, Vladine statistike za cjelokupnu 2025. godinu nisu toliko loše, niti alarmantne, pa tako one kažu da je od početka godine do 20. srpnja zabilježeno 9 milijuna dolazaka i 42 milijuna noćenja. To je rast od 2 posto u odnosu na prošlu godinu. Ali premijer i sam ipak iz dana u dan poziva sve da se vodi računa o tome da Hrvatska ne postane cjenovno nekonkurentna. I drugi imaju more i hotele, poručio je prošli tjedan, a jučer je doslovno pozvao na stabilizaciju cijena. "Pozivam na stabilizaciju cijena, razumno određivanje cijena i osjećaj za konkurentnost – posebno u odnosu na nama bliske mediteranske destinacije", doslovno je poručio Andrej Plenković.

On je zadovoljan što podaci pokazuju da su Hrvati stabilno prisutni na Jadranu, i broj domaćih turista ne pada. Ali svi znamo koliko je na Jadranu manje Talijana nego ranije, pa čak i u Istri i na Kvarneru. Slovenci su pak često vikend turisti, oni dolaze ako je vrijeme za vikend dobro - osim onih koji imaju svoje vikendice, posebno po Krku, a takvih je isto masa. I to nisu praktički nikakvi potrošači, jednako kao ni Česi ili Slovaci koji si priušte more, ali se hrane namirnicama iz marketa, a ne u restoranima.

Nažalost, kao što su eskalirale cijene hrane u hrvatskim trgovinama, pa je tako inflacija i dalje među najvišima u EU-u, nemoguće je poreći da su i cijene u turizmu opet rasle i da polako postaju problem za hrvatsku turističku ponudu. Ma koliko bismo mi voljeli biti najpoželjnija destinacija.

Povezane vijesti

• Što nas čeka nakon odmrzavanja cijena 31. ožujka
• I 2025. u spirali
• Rekonstrukcija koalicije