Za manje od mjesec dana na snagu stupaju postroženi uvjeti za dobivanje kredita. Prve su to restrikcije kreditnih aktivnosti u Hrvatskoj još od 2018. godine, a koje je Hrvatska narodna banka ovaj put bila primorana uvesti jer smo malo pretjerali sa zaduživanjem, posebno s podizanjem gotovinskih potrošačkih kredita što bi, kažu u HNB-u, moglo ugroziti finacijski sustav. Osim toga, stroži uvjeti za odobravanje kredita trebali bi biti i antiinflacijska mjera jer bi se ograničavanjem ponude novca utjecalo na robusnu potrošnju zbog koje dijelom i imamo inflaciju jer tržište odgovara na potražnju, a dok god je potražnja visoka, ne možemo očekivati da cijene budu niže.

Središnja je banka namjeravala još prvog travnja uvesti postrožene uvjete, no odluku je prolongirala do prvog srpnja, a podaci o kreditiranju stanovništva u prvom tromjesječju ove godine pokazuju da se i dalje nesmiljeno zadužujemo, a zbog najave restrikcija - još i više! Prema najnovijim podacima HNB-a, još u ožujku su se krediti izdani građanima dodatno povećali jer smo nahrlili u banke podići kredite po starim, povoljnijim uvjetima, a banke su ih akcijskim ponudima i nešto nižim kamatama učinile još pristupačnijima.

Pojačan interes građana za kreditima trajat će još do kraja lipnja, nakon čega u udruzi banaka očekuju osjetan pad zahtjeva za kreditima. Namjera HNB-a je da se ograniči daljnje zaduživanje kućanstava, ali i poveća njihova otpornost na eventualne gospodarske rizike. Učinak će HNB-ovih mjera, prema riječima guvernera Borisa Vujčića, biti vidljiv u drugoj polovici godine. Vujčić je sredinom ožujka pojasnio da te mjere imaju dvojaku namjeru - postavljanje standarda za stambeno i gotovinsko kreditiranje koji omogućuju otpornost financijskog sustava i onih koji uzimaju kredite za slučaj pogoršanja ekonomskih uvjeta te smanjivanje snažne potražnje. Rast gotovinskih kredita galopira od početka 2023. godine da bi u prošloj godini stopa rasta tih kredita skočila s 3,6 posto, koliko je iznosila krajem 2022., na gotovo 15 posto, pri čemu u HNB-u upozoravaju da kod stambenih kredita, koji također rastu po povišenoj stopi od 10 posto godišnje, "postoje naznake rasta rizika neuredne otplate".

Osim što raste broj izdanih kredita, raste i broj onih nenaplativih, a neuredna otplata kredita mogla bi se dodatno pogoršati kod novijih kredita, smatraju u središnjoj banci. Građani su bili primorani podizati sve više kredita zbog rasta cijena nekretnina i rasta kamatnih stopa Europske središnje banke zbog obuzdavanja inflacije pa se prosječni teret otplate stambenog kredita povećao s 38 posto dohotka tijekom 2022. na 41 posto dohotka krajem prošle godine.

Ipak, kreditni analitičari napominju da građanima koji prvi put dižu gotovinski kredit, odnosno onima koji ga ne podižu da bi njime "pokrili" prijašnje kredite, nova pravila neće donijeti promjenu, jer su dosadašnja već dobro regulirala izračun kreditne sposobnosti. Promjene će osjetiti oni koji dižu drugi ili treći kredit, primjerice kada uz stambeni kredit žele gotovinskim nadomjestiti potrebni iznos ili kombinirati dva gotovinska kredita i slično. Njima će u tom slučaju maksimalni iznos kredita nakon prvog srpnja biti manji nego što bi bio da ga danas podižu.

Kada ne bi dobili traženi iznos, klijenti su se do sada "krpali" podizanjem dodatnog gotovinskog kredita. No, ograničavanjem maksimalnog opterećenja plaće kreditima na 40 posto, to će sada uz veće iznose novog stambenog kredita, a zbog poraslih cijena nekretnina, biti praktički onemogućeno. Ukratko, onaj tko je podigao maksimalan iznos stambenog kredita, teško će moći dobiti još jedan gotovinski, jer će tada zbroj svih kreditnih mjesečnih obveza prelaziti restrikciju od 40 posto plaće koji bi otpadao na otplatu kedita.

Osim HNB-ovih restrikcija, banke uskoro očekuju i restrikcije koje im uvodi Ministarstvo financija u pogledu zabrane naplaćivanja pojedinih usluga, a sve kako bi se građanima osigurao besplatan račun za redovna primanja. Iako će bankama smanjiti zaradu, to nikako neće utjecati na stabilnost financijskog sustava, jer se resorno ministarstvo "ne želi previše opterećivati onime što kažu banke".

Povezane vijesti

• Protestni "mali" izbori
• Zločin s ukorom
• BILJEŠKA IZ GRADSKE SVAKODNEVNICE: Posao i strast