ZAVRŠEN OVOGODIŠNJI MEĐUNARODNI PROGRAM

XXIII. FORUM TOMIZZA: U Kaosu tragali za Kairosom, srećom u nesreći

Ovogodišnji Forum polazi od nesigurnosti i nepredvidivosti koje su u naš život unijeli pandemija i novi rat. U tom katastrofičnom kaosu koji razgrađuje intimne i društvene svjetove, tražimo točku obrata, pravu odluku u pravom trenu, istaknuo je Neven Ušumović

| Autor: Sanja BOSNIĆ
Sudionici Foruma Tomizza

Sudionici Foruma Tomizza


Neobična sintagma KAOS KAIROS ili traganje za sretnim trenutkom u nesreći, bila je zadana tema ovogodišnjih, 23. Međunarodnih pograničnih susreta Foruma Tomizza.

Trodnevni program odvijao se već ustaljeno u Trstu, Kopru i zaključno u Umagu. Sam tijek zbivanja na Forumu moderirao je jedan od njegovih idejnih začetnika, ravnatelj Gradske knjižnice Umag Neven Ušumović, a uvodno se prisutnima obratio županijski pročelnik Upravnog odjela za kulturu Vladimir Torbica.

- Neću zboriti o toleranciji kao ključnoj riječi u Istri, jer je u Labinu upravo započeo Festival tolerancije, što je in medias res, okosnica Foruma Tomizze koju ste propagirali svih ovih godina rada. Najvrjednije danas je da svi sudionici u ovim tamnim vremenima vide trag svjetlosti što Kairos jest, izjavio je Torbica. Pozdravima se pridružila i zamjenica gradonačelnika Umaga i predsjednica Zajednice Talijan "Fulvio Tomizza", Floriana Bassanese Radin, istaknuvši da grad Umag ovim projektom autentično potvrđuje kako se živi i razvija tolerancija, multikulturalnost i suživot među pripadnicima različitih etničkih skupina u gradu i Istri.

Umaška snaga

Nastavno su umašku snagu (ne) privlačnog KAOSA i KAIROSA, kao teme Foruma produbljivali i elaborirali u svojim referatima i izlaganjima ovogodišnji gosti, književnici i znanstvenici iz Italije, Hrvatske, Slovenije i BiH-a.

- Ovogodišnji Forum polazi od nesigurnosti i nepredvidivosti koje su u naš život unijeli pandemija i novi rat. U tom katastrofičnom kaosu koji razgrađuje intimne i društvene svjetove, tražimo točku obrata, pravu odluku u pravom trenu. S Kairosom, simbolom sretnog trenutka. Raspravljamo, dakle, o promjeni, koja nudi put iz škripca, takvoj koja može dati inspirativnu perspektivu našem unutarnjem i javnom životu i uvesti nas u novo vrijeme. Ukratko, usred kaosa, kao i Tomizza u svoje vrijeme, čeznemo za Kairosom!, istaknuo je Ušumović.

Veronika Simoniti, spisateljica iz Ljubljane, dobitnica brojnih književnih nagrada govorila je između ostaloga o nadiranju barbarstva u visokotehnološkoj eri, skeptična poput Prima Levija da će se ono ponavljati kroz sveprisutan barbarski mentalitet i nuklearno oružje što združeno postaje smrtonosna kombinacija, moguće katastrofalna, uz dodatak pandemijskog scenarija.

- Literatura je kairos u kaosu i uloga pisaca je zato nesagledivo važna. Tomizza je jedan od onih koji nas podučava kroz vlastiti primjer kako u povijesnom kaosu ostati human i čovječan, što je spominjao i Italo Calvino, zaključila je Simoniti.

Nora Verde (Antonela Marušić), hrvatska spisateljica rodom s Korčule, bavila se problemom pandemije i socijalne distance uvjetovane u to vrijeme te problemima mentalnog zdravlja koje je izazvala samoizolacija. Bijeg iz anksioznosti i osobnog kaotičnog stanja pronalazila je Verde u virtualnom svijetu. Time je razvila sustav samozaštite u svom mikrosvijetu, kao svojevrsni kairos u virtualnom prijateljstvu. "Svijet može skončati, ali ne može ostati bez interneta", proročanski je završila svoje izlaganje Verde.

Damir Uzunović, pisac, urednik i izdavač, suosnivač izdavačke kuće Buybook i ovogodišnji dobitnik nagrade Fric, u svom izlaganju nazvanom "Moram požuriti nazad u Bosnu" osvrnuo se na budućnost nacionalnih manjina i snagu miješanja manjina, dok većine ratuju! Kao primjer pozitivne prakse izdvojio je Luksemburg gdje živi 180 nacionalnih manjina pa je zaključio da na manjinama svijet ostaje. Opisao je početak rata u Ukrajini (24. veljače) sa svojim odlaskom po preuzimanje nagrade Fric u Zagreb, preokupacijom ratnim strahom, povezavši ga s prethodnim pandemijskim, i zatim, paradoksalnim, odnosno makabre istisnućem (stavljanja u drugi plan) Covida sa svjetske pozornice straha, nakon pojave rata.

- To je linija kontinuiteta kaosa i očito je da nestaje vrijeme za uspostavu mira. Književnost i književno stvaralaštvo vidim kao modus operandi u kojima se nudi tračak nade, kairos kao spas od razarajućih politika, rekao je u svom izlaganju Uzunović.

Federica Marzi, spisateljica iz Trsta, dobitnica nagrade na Forumu Tomizza Lapis Histriae, 2016. s pripovijetkom "Crepi", u svom je izlaganju analizirala pandemiju, nazvavši ju ogledalom globalizacije, deformiranim mitom stvarnosti nastale pod utjecajem novih politika, tj. novih tehnologija i profita. Govorila je o pojavi pandemijskog rata gdje su čovječanstvo svakodnevno informirali o broju pozitivnih, umrlih, hospitaliziranih i krizi zdravstva. - Muški rod opet divlja, ratoborni maskulitet uzima maha, kazala je Marzi primijetivši da možebitno nije puka slučajnost što žene prevladavaju na ovogodišnjem Forumu Tomizza.

Katja Hrobat Virloget, antropologinja iz Kopra, govorila je o svojim istraživanjima egzodusa iz Istre (kaosu) nakon Drugog svjetskog rata, opisavši pojavu kao "tišinu sjećanja" tj. neispričanost, dotaknuvši se povijesno-dokumentarističkog romana Milana Rakovca "Riva i druži" koji je prvi na glas progovorio o "dragovoljnom iseljavanju" Istrana.

Svjetska empatija

- Kultura i literatura, humanost, mediji i znanost te kairos u svjetskoj empatiji, mogu nas pokrenuti iz ovog dehumaniziranog svijeta, rekla je Hrobat Virloget.

Uslijedio je poslijepodnevni nastavak Foruma u poetskom kutu Galerije Marin. Uvodno je priznata umaška umjetnica i ekološka aktivistica Slavica Marin, izvela je performans personificirajući vizualno i pokretom nastali kaos u svijetu i prirodi izazvan ubrzanim razvojem potrošačkog mentaliteta i globalno prisutnog konzumerizma. Marin je u svom nastupu posijala kairos odaslavši poruku: "Stop poticanju ekoloških katastrofa!" Nakon toga su gosti – pjesnici udahnuli život svojim stihovima: Loredana Bogliun, Nora Verde, Maja Klarić, Lea Čorak i Aljoša Pužar.

Simpozij je ušao u svoju večernju završnicu u literarnom tonu. U Circolu je predstavljena zbirka pjesama Loredane Bogliun "Par creisto inseina imbroio" i roman Federice Marzi "La mia casa altrove". O zbirci pjesama Bogliun, pisanoj na jedinstvenom vodnjanskom dijalektu govorila je Laura Marchig, kazavši da se u knjizi zrcali autoričina nepregledna ljubav prema zavičaju, Istri.

- Njezini stihovi podsjećaju na duboke korijenje stabala zasađene u istarskoj zemlji koja njoj služi kao lirski teritorij, kazala Marchig istaknuvši da je Bogliun i baveći se regionalizmom kao političarka na suvremen način vezala svoju politiku s teritorijem poput inovativne pjesnikinje.

O romanu tršćanske spisateljice Marzi govorio je predstavnik nakladnika Simone Ciprian (Bottega Errante, Udine), kazavši da će knjiga biti prevedena na engleski jezik, a upravo se prevodi na hrvatski. Zatim je prevoditeljica na hrvatski, Lorena Monica Kmet pročitala ulomak prevedenog teksta.

Subotnjom komemoracijom na groblju u Materadi, vječnom počivalištu Fulvija Tomizze, uz sudjelovanje zbora Zajednice Talijana "Fulvio Tomizza" pod ravnanjem maestra Maurizija Lo Pinta službeno je završen još jedan hvalevrijedan međunarodni pogranični projekt Forum Tomizza. Organizatori su Gradska knjižnica Umag, Ministarstvo kulture RH, Istarska županija, Grad Umag, Zajednica Talijana "Fulvio Tomizza" i Sipro (pokrovitelj književne nagrade Lapis Histriae).

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini