Priča je to o učenju djece i odraslih o kulturnoj i povijesnoj baštini kraja u kojem žive, s pogledom u prošlost, a na temelju povijesnih priča jednog stručnjaka, zapisala je recenzentica dr. Lidija Vujičić, a Tamara Nikolić Đerić ističe da je "pred nama inspirativan stručno-znanstveni rad koji ukazuje na živo postojanje snažnih, ali relativno 'tihih' obrazovnih praksi, koje ne doprinose samo obrazovanju djece od najranije dobi, već aktivno doprinose i očuvanju kulturne baštine

Nedavno je objavljena knjiga Dječjeg vrtića Medulin "Tragovi u moru", koja prikazuje brojne projekte koje su realizirali polaznici ovoga vrtića sa svojim odgojiteljicama, a gdje se i puno toga može saznati o medulinskoj povijesti i tradiciji, napisano na stručan, zanimljiv, pa i zabavan način.

Šesnaest cjelina

- Priča je to o učenju djece i odraslih o kulturnoj i povijesnoj baštini kraja u kojem žive, s pogledom u prošlost, a na temelju povijesnih priča jednog stručnjaka, zapisala je recenzentica dr. Lidija Vujičić, a Tamara Nikolić Đerić ističe da je "pred nama inspirativan stručno-znanstveni rad koji ukazuje na živo postojanje snažnih, ali relativno 'tihih' obrazovnih praksi, koje ne doprinose samo obrazovanju djece od najranije dobi, već aktivno doprinose i očuvanju kulturne baštine.

Knjiga sadrži 16 cjelina, a djelatnici vrtića su s djecom u manje od godinu dana odradili šest zahtjevnih tema različitim metodama razvoja kompetencija.

Važno je istaknuti da je to zanimljiv i složen pristup zavičajnosti, upoznavanju zavičaja kod djece najmlađe dobi te da se ovdje koristi interdisciplinarni pristup. Nakon stručnih objašnjenja povjesničara Andreja Badera, odgojiteljice objašnjavaju kako su istraživale, radile s djecom, koje su metode koristile, a sve to potom uz ilustrativni prikaz dječjih aktivnosti.

- Knjiga je koncipirana logikom predstavljanja rada pojedinih skupina s uvodom o pojedinoj temi vanjskog stručnog suradnika, povjesničara Andreja Badera, koji je odgojiteljice i djecu pratio na ovom uzbudljivom putovanju u tajne morskih dubina, ističe Nikolić-Đerić.

Vrtićke skupine su kroz različite teme, od rimskog broda na Debeljaku, mit o Argonautima i drugome vezane uz more razvijale istraživačku kulturu, kritičko mišljenje, jezične, matematičke, prirodoslovne, likovne te, kako je naglašeno, u manjoj mjeri i digitalne kompetencije.

"Rimski brod na Debeljaku" tema je razmatranja Andreja Badera. Da bi vrtićka skupina Leptirići vidjela kako je izgledalo antičko plovilo, otišli su put Trsta gdje su na izložbi "Nel mare dell'intimita'" vidjeli presjek trgovačkog broda prepunog amfora.

Trgovački brod

- Na pitanje zašto je potonuo na tako maloj dubini, tik uz obalu, nikada nećemo dobiti odgovor. Ali moda možemo pretpostaviti prema kojoj je luci plovio. Moguće je da je trgovački brod išao prema Medulinu, Pomeru ili drugim antičkim lukama, zapisao je Bader.

Odgojiteljice Alenka Hrvatin i Alena Vranković kazale su da su u skupinu dovodile slikovnice i dječje enciklopedije što je zainteresiralo djecu, a još ih je više zainteresirao posjet tršćanskoj izložbi, nakon čega su djeca raspravljala o tome kako su amfore bile poslagane u brodu i kako je njihova težina mogla biti uzrok potonuća, tako da su i kreirali priču, s dječjim crtežima o tome.

"Premanturska pulena - pramčana figura potopljenog broda" naslov je priloga Andreja Badera, gdje ističe da je predmet zanimanja skupine Pužići pulena - figura, kip, trodimenzionalni lik koji se, sukladno pomorskim običajima, tijekom dužih povijesnih razdoblja nalazio istaknut na brodu kao znak odvraćanja od zla, znak hrabrosti ili, kako ističe Bader, personifikacija zaštitnika, najčešće na pramcu broda.

O tome su potom pisale i odgojiteljice Nina Antunović Radić i Mariana Derenčinović, ističući da su organizirale radionicu o potopljenim brodovima oko Kamenjaka, radnog naziva "Olupine", koja je bila ostvarena u suradnji sa stručnim suradnicima Javne ustanove Kamenjak.

Prateći dječje interese i zaokupljenost crtežima i slikovnicama odgojiteljice su potaknule djecu da samostalno izrade slikovnicu u koju će prenijeti svoj doživljaj priče o pronalasku pulene. Glede tog projekta, odgojiteljica Zdenka Lorencin Detoffi istaknula je da je "predškolsko doba vrijeme kada su djeca najosjetljivija za različite poticaje, za usvajanje vrijednosti i razvijanje kompetencija".

Nakon što im je Andrej Bader objasnio tko su to bili uskoci, hajduci i gusari, odgojiteljice Anka Vitasović i Iva Rogulj Hrelja održale su radionice o tim temama, koje su bile dovoljno intrigantne da potaknu djecu za upoznavanje povijesnih činjenica koje se vežu uz kraj u kojem djeca žive.

Bader zatim potpisuje tekst "Mit o Argonautima, priča o zlatnom runu i osnutku grada Pule", gdje ističe da se samo predavanje o Argonautima moralo prilagoditi dobi, raspoloženju te konverzacijskom kontekstu motivacijske grupe. Tu su djeca učila i o povijesti Vinkurana, a od vinkuranskog je kamena izgrađen kameni plašt amfiteatra u Puli. O tim su aktivnostima pisale odgojiteljice Manuela Livić i Zlatica Skoko.

Andrej Bader piše i o "Histarskim barkama i pričama o Istri", gdje, između ostalog ističe "zbog svojih arhitektonskih karakteristika, tipa gradnje i rane datacije brod iz Zambratije možemo smatrati tradicionalnim histarskim plovilom kojim se plovilo uz obale Dalmacije".

Denise Cukon Petretić i Mirjana Duras Komparić autorice su priloga "Od Apoksiomena do Vižule i rimskih vila na području Općine Medulin", gdje govore o svim aktivnostima koje su odradile. Zadnja poglavlja u knjizi su "Rad u zajednicama učenja i promišljanja o aktivnostima djece u vrtiću" Melite Benčić te "Započni gdje jesi. Iskoristi ono što imaš. Učini ono što možeš" Sanje Tatković i Lorene Pliško Seferagić.

- Znamo da djeca doživljavaju svijet oko sebe na znatno drugačiji način od nas odraslih. Znamo li zašto? Zaključile smo vrlo brzo: neopterećena su usvojenim znanjima o svijetu i različitim informacijama i imaju mogućnost istraživati svim svojim osjetilima i na samo sebi svojstven način", zapisala je Melita Benčić.

Urednica knjige je ravnateljica vrtića Severka Verbanac, recenzentice dr. Lidija Vujičić i etnologinja i kulturna antropologinja Tamara Nikolić Đerić, a autori Nina Antunović Radić, Andrej Bader, Romina Batajlić, Melita Benčić, Denise Cukon Petretić, Mariana Derenčinović, Mirjana Duras Komparić, Alenka Hrvatin, Manuela Livić, Zdenka Lorencin Detoffi, Kristina Ljevar, Iva Rogulj Hrelja, Lorena Pliško Seferagić, Zlatica Skoko, Sanja Tatković, Nina Vale, Anka Vitasović, Alena Vranković te pripravnice Kristina Erdfeld Pliško i Adriana Lazić.

Suradnici na projektu bili su Ivana Marić, Olivera Živković, Zdenka Ivandić, Tea Radovanović i Ivana Kožul.