Uz zahtjeve Borisa Domagoja Biletića, predstavljena je i inicijativa akademika Josipa Bratulića da iz svoje knjižnice donira stotinjak probranih knjiga, kakve su se vjerojatno nalazile i u Narodnom domu do paljenja 1920., te ih izlože u zgradi Hrvatske gospodarske komore u Puli

"Tražimo da se u Puli postave dostojni spomenici u prirodnoj veličini velikanima Jurju Dobrili, Matku Laginji, Mati Baloti i Vladimiru Nazoru. Uz to, predlažemo i zahtijevamo da se baš ovdje, na mjestu hrvatskog Narodnog doma, kojeg su 1920. spalili talijanski fašisti, otvori spomen-soba i knjižnica, multimedijski prostor, u znak memorije i sjećanja na taj zločin", dio je to pisma dr.sc. Borisa Domagoja Biletića, književnika i predsjednika Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, pročitanog na stručnom skupu "Za spomen-sobu i knjižnicu".

Skup je jučer održan u zgradi Hrvatske gospodarske komore u Puli, gdje se nalazio Narodni dom, od 1905. sjedište hrvatskih društava i prva hrvatska čitaonica uništena u fašističkom divljanju 13. srpnja 1920. godine. Sličan je znanstveni skup u Gradskoj knjižnici i čitaonici organiziran i na samu godišnjicu, no s ovog su odaslane bitne inicijative i zahtjevi za, kako je napisao Biletić, vrednovanjem i obilježavanjem tradicije, identiteta, kulture i baštine većinskog naroda - Hrvata. Tako Biletić, koji skupu nije prisustvovao, u svom pismu zahtijeva dostojna obilježja za Ljubicu Ivezić, Tatjanu Arambašin, Antu Dabu, Ivu Rudana, Marija Marijana Kalčića, Hrvoja Mezulića, Josipa Crnoborija, Dušana pl. Preradovića, Janka Vukovića pl. Podkapelskog, Maksimilijana Njegovana, Pulske evakuirce i tako dalje. Zahtjeva i da se u Parku Petra Krešimira IV., uz poprsje Matka Laginje, postave i biste Matka Mandića i Vjekoslava Spinčića, koji s Laginjom čine trolist hrvatskog preporoda u Istri. Za to, piše Biletić, u Puli nije bilo odjeka, mada su svi preduvjeti bili stvoreni.

Na lomači uništeno 7.000 knjiga

Skupu zbog zdravstvenih razloga nije prisustvovao ni akademik Josip Bratulić pa je pročitan njegov rad "Spaljivanje narodnih domova u Istri - fašizam prije fašizma" pred publikom. Uz to, dr.sc. Bruno Dobrić izvijestio je o inicijativi akademika Bratulića da se dio njegove vrijedne privatne knjižnice smjesti u prostor pulske Komore, tamo gdje su prije stotinu godina u fašističkom kulturocidu hrvatske knjige nestale u dimu. Kao što smo ranije pisali, na lomači je uništeno oko 7.000 knjiga, a samo dvije su spašene - nalaze se u GKČ Pula i u Sveučilišnoj knjižnici.

- Inicijativa je akademika Bratulića da za ovu godišnjicu pokloni zbirku knjiga vezanih za Istru. To su knjige, odnosno naslovi, za koje on procjenjuje da su bile u Domu. Ideja je da ih pokloni i izloži u Gospodarskoj komori, barem stotinjak naslova, a moja je sugestija bila da se postave u vitrinama pod ključem, da se mogu razgledati, a po potrebi i koristiti, rekao je Dobrić. Uz njega, na skupu su govorili i dr. sc. Stipan Trogrlić te prof. dr. sc. Darko Dukovski koji je rekao da je talijanizacija Istre počela s početkom okupacije 1918. godine, puno prije dolaska fašizma na vlast, a s prvim fašističkim skvadrama ona postaje i nasilni proces.

- Palež Narodnog doma je najžešći korak kojim se krovna institucija istarskih Hrvata treba uništiti i time pokazati da je Istra talijanska. Najprije je spaljen dom u Trstu, drugi dana spaljen je u Puli, a u rujnu 1920. Benito Mussolini posjećuje Pulu i na predavanju govori da je pojava fašizma ključni događaj koji će Istru prikloniti Italiji - nasilnom asimilacijom, rekao je Dukovski. Već s okupacijom, naveo je, svi su hrvatski intelektualci bili smijenjeni sa svih dužnosti, svi učitelji koji su sudjelovali u narodnom pokretu maknuti su sa svojih položaja. Rapalski ugovor, kojim je Kraljevina SHS prepustila Italiji Istru potpisan je tek u studenom 1920. godine.

Zatvoreno 150 hrvatskih škola

- Do 1923. je oko 150 hrvatskih škola zatvoreno i time se oni hvale u svojim službenim dopisima, 200-tinjak učitelja je protjerano, a većina će ih i otići u Kraljevinu SHS. Isto se događa i u Crkvi, uklonjeni su svećenici pa su čak vojni kapelani držali mise na talijanskom jeziku. I konačno, donesen je i zakon prema kojem u državnoj službi, dakle i učitelji, ne mogu sudjelovati oni koji ne znaju talijanski jezik. S reformom školstva nastavlja se sustavna talijanizacija do 1930-ih, naveo je Dukovski.

Jučerašnji skup organizirali su Istarski ogranak DHK-a Pula, Sveučilište Jurja Dobrile - Sveučilišna knjižnica u Puli, Čakavski sabor Žminj, Bratovština "Hrvatska Istra" iz Pazina, Društvo "Viribus Unitis", Ogranak matice Hrvatske u Puli i Gimnazija Pula.

Povezane vijesti

• Dvije velike obljetnice u jednoj knjizi
• Dokumentarna radio drama o Mati Baloti
• Stota obljetnica Mate Balote