Mjesec hrvatske knjige
Renato Baretić u Arheološkom muzeju Istre predstavio svoju knjigu "Zadnja ruka"
Predstavljanje knjige "Zadnja ruka" (snimio Dejan ŠTIFANIĆ)
- Trinaest godina od posljednjeg romana zvuči mnogo, ali nije to stvaralačka stanka. Drago mi je da mogu govoriti pred odraslom publikom, nakon što zadnjih dana predstavljam svoju knjigu maturantima.
Trebale su se malo posložiti stvari i tako je nastala i ova knjiga. Nekada sam imao posao od kojeg sam mogao živjeti, pa bih navečer oko 22, 22.30, kada bi žena i djeca zaspali, krenuo pisati, i u tri sata rada, efektivno bih pisao oko 40 minuta. No, onda sam ostao bez posla, pa sam radio šest-sedam poslova, od kojih će vam četiri platiti na vrijeme, ali nikada ne znate koje će vam platiti odmah pa radite sve.
Djeca su narasla, i u 22.30 su se spremali za izlazak, onda su tu roditeljske brige. Bioritam i vrijeme za pisanje nije bilo isto. Potom sam vodio razne radionice, pisao pitanja za kvizove, puno toga, no onda je došla korona i sve se promijenilo. Tada je nekako krenuo i rad na ovom romanu, kazao je Renato Baretić u srijedu navečer pulskoj publici prilikom predstavljanja svoje posljednje knjige.
Naime, u sklopu Mjeseca hrvatske knjige, Gradska knjižnica i čitaonica Pula organizirala je u velikoj dvorani Arheološkog muzeja Istre predstavljanje knjige Renata Baretića "Zadnja ruka". Riječ je o programu Knjižnica u gostima organiziranom u sastavu Mjeseca hrvatske knjige, kao i turneje ovoga autora po Istri koja je započela u Pazinu. Moderatorica susreta bila je Jasna Perković Milosavljević.
Glavni lik ovoga romana je poznati pisac Zvonko Fild, čije trenutke sreće prekidaju razvod, problemi te kronična spisateljska i financijska kriza. No, muče ga i likovi iz njegovih priča koji su uskočili u njegovu zbilju zahtijevajući da ih dovrši. Momenti zbilje i fikcije međusobno se isprepliću, a njegovi likovi mijenjaju taktike ne bi li ga na taj način pomaknuli iz stanja rezignacije. Likovi traže od pisca "zadnju ruku", a od tuda i naziv romana.
O svemu tome je autor razgovarao u sadržajnom predstavljanju uz moderatoricu, ističući da kada je stavljao e-mail uz podatke o romanu, dobivao bi i povratne reakcije čitatelja. No, mnogi ga doživljavaju, i što se kritike tiče, prije svega kao autora "Osmog povjerenika".
- I kada bih u godinu dana napisao primjerice "Glembajeve", "Kiklopa" i "Koko u Parizu", za neke bih ostao i dalje isključivo autor "Osmog povjerenika". Neki su mi pak rekli da izgleda kako sam ovaj zadnji roman napisao kao osam dana nakon "Osmog povjerenika". Glavni protagonist, kojemu se javljaju likovi nedovršene knjige, je čovjek koji proživljava velike stresove - razvod i selidba su među najstresnijim trenutcima, posebice ako se dogode istovremeno.
Likovi koji se javljaju Zvonku nevidljivi su drugima, kada je Zvonku dobro, onda se pojavljuju ti likovi, a ima ih 237 ukupno. Likovi su kompilirani od stvarnih ljudi, da nema stvarnosti, ne bi moglo biti proze, svi krademo iz stvarnosti. "Osmog povjerenika" sam završio u pola godine, kazao je Baretić ističući da mu je Perković Milosavljević lektorirala ovaj, a i prethodna dva romana, ali ne i "Povjerenika". Istaknuo je da je to vrlo pedantna lektorica, koja ga za svaku sumnju pita.
Rekao je da se voli igrati riječima, da je jezik njegov alat. Osvrnuo se i na novinarstvo, na život od pisanja, lektore, humor…
Ovaj je roman već predstavljen u Puli tijekom Sa(n)jma knjige u Istri prošle godine, o čemu su tada govorili Ivica Ivanišević i Kruno Lokotar.
Renato Baretić rođen je u Zagrebu 1963. godine. Od 1983. živi isključivo od pisanja, pretežno kao novinar u brojnim hrvatskim i stranim medijima, romanopisac, pjesnik, sastavljač pitanja za kvizove, predavač kreativnog pisanja, televizijski i filmski scenarist, (ko)autor tekstova za kazališne predstave. Njegovo najznačajnije djelo "Osmi povjerenik" (2003.) ekranizirano je i uprizoreno na sceni HNK-a Split. Objavio je zbirke pjesama "Riječi iz džepova" (1998.) i "Kome ćemo slati razglednice" (2005.) i romane "Pričaj mi o njoj" (2006.) i "Hotel Grand" (2008.). Djela su mu prevedena na makedonski, slovenski, njemački, engleski i ukrajinski jezik.
Bio je suosnivač i prvih deset godina umjetnički direktor Pričigina, festivala pričanja priča u Splitu, gdje je stalno nastanjen od 1996. (VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD PETKA)
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
