ISTARSKO TROKNJIŽJE
Predstavljeno iznimno djelo Borisa Domagoja Biletića: AUTOR ZAVIDNE ZNANSTVENE AKRIBIJE
Aljoša Pužar, Valnea Delbianco, Boris Domagoj Biletić, Milorad Stojević i Anita Šikić (Foto Sa(n)jam knjige u Istri/Manuel ANGELINI)
Boris ovdje ocjenjuje zavičajni identitet Istre, donosi važan prikaz isto tako važnog dijela književnosti, vrlo pomno proučeno i dobro argumentirano, govori o bitnim stvarima, a nije zaboravio niti na "male" pregaoce. Osim "velikih" imena, tu su i široj publici ne toliko poznati Ante Dukić, Ante Ciliga, koji je poznatiji možda u drukčijem kontekstu, Ivan Bostjančić, Ivo Balentović te mnogi drugi, i tu dolazi do vrlo zanimljive interpretacije, sve do Tomizzinog "Boljeg života" i Fabrijevog "Vježbanja života", kazala je Valnea Delbianco
Istarsko troknjižje dr. Borisa Domagoja Biletića, odnosno knjiga prva "Vodeća imena 20. stoljeća", knjiga druga: "Značajnici i teme 19. i 20. stoljeća" i knjiga treća: "(Nad)zavičajne vrijednosti: 1984. – 2019.", izdanje na gotovo 1.000 stranica!, predstavljeno je pretposljednjeg dana Sa(n)jma knjige u Istri. Osim autora, sudjelovali su prof. dr. Valnea Delbianco, prof. dr. Milorad Stojević, Anita Šikić i Aljoša Pužar.
- To su ti posebni trenuci Sajma, taj je istarski autor izniman, a teško podnosi pohvale. To su tri sveska njegovih odabranih priloga, kroatističkih studija, eseja i kritika, prekrasna i važna zdanja. Boris Domagoj Biletić radi jako dugo i ustrajno, i vidi se da mu nije teško uložiti vrijeme i snagu u te radove, kazao je moderator predstavljanja Aljoša Pužar.
Jedinstvena znanstvena studija
Potom je Anita Šikić u ime nakladnika, nakon što je čestitala Sajmu 25. rođendan, rekla da ove knjige ne bi bilo bez istarskog Županijskog odjela za kulturu i pročelnika Vladimir Torbice te Ministarstva znanosti i obrazovanja.
- To je zapravo jedinstvena znanstvena studija, obuhvaća znanstvene radove, kritike, eseje, što ne može nikoga ostaviti ravnodušnim, kazala je Šikić.
Prof. dr. sc. Valnea Delbianco kazala je pak da Anitu Šikić doživljava kao iznimno senzibilnu osobu koja ima poseban senzibilitet za Istru, a ovo je djelo, kazala je "jedno od najboljih djela takve vrste, koje tretira istarsku i općenito hrvatsku književnost".
- Boris ovdje ocjenjuje zavičajni identitet Istre, tu donosi važan prikaz isto tako važnog dijela književnosti, vrlo pomno proučeno i dobro argumentirano, govori o bitnim stvarima, a nije zaboravio niti na "male" pregaoce. Osim "velikih" imena, tu su i široj publici ne toliko poznati Ante Dukić, Ante Ciliga, koji je poznatiji možda u drukčijem kontekstu, Ivan Bostjančić, Ivo Balentović te mnogi drugi, i tu dolazi do vrlo zanimljive interpretacije, sve do Tomizzinog "Boljeg života" i Fabrijevog "Vježbanja života". Biletić je autor zavidne znanstvene akribije i stalno pokazuje iznimno dobro poznavanje ove problematike, on postavlja pitanja, ali i daje odgovore, počašćena sam što sam suurednica zajedno s Anitom Šikić, kazala je Delbianco.
O pitanju zavičajnosti
Prof. dr. sc. Milorad Stojević, koji je uz Irvina Lukežića, prvoj, te Ivana Boškovića, drugoj, napisao pogovor trećoj knjizi, osvrnuo se na pitanje zavičajnosti, te o činjenici što to nekog autora determinira kao zavičajnim ili ne.
- Kada su pisci iz Dalmatinske zagore, s otoka ili iz Zagorja pisali u Zagrebu, to je postala "metropolska književnost". Jezik može biti zavičajan, složeno je to pitanje. Boris vrlo dobro ukazuje na pitanje zavičajnog i kako se ono determinira. Pa zavičaj je cijeli svijet. Ljudi nekada misle da u provinciji nema električne, morske i struje svijesti, ne bez duhovite ironije rekao je Stojević.
Boris Domagoj Biletić kazao je da nije mogao sve uvrstiti u jednu knjigu, te da su tu i neke od njegovih starijih kritika, primjerice ona o Rakovčevom romanu "'Riva i druxi".
Težak mentalni balvan
- Kada su posrijedi uvijek višeslojni i teško odredivi pojmovi poput identiteta i sličnog, dakako da nisam mogao, primjerice, zaobići Miroslava Bertošu, ne osvrnuti se na Veselka Tenžeru, Zdravka Zimu, a naša draga koliko i zlorabljena, gotovo do "inflacije" pojma spominjana Učka, gledajući je s obiju zemljopisnih strana, ponekad je težak mentalni balvan. Pišem ovdje i mnogo o čakavskom dijalektu, zapravo jeziku kada je u književnoj porabi. Prošlo je oko 35 godina od moje prve ozbiljnije kritike, kazao je osvrnuvši se potom i na razne važne antologije koje su uvijek subjektivne, te ponovno na pitanje centra i periferije, ističući da se Pulu ne smije definirati periferijom, pogotovo ne književnom.
Potom se iz publike nazočnima obratio Milan Rakovac, definirajući Biletića svojim prijateljem i više od toga, prisjećajući se tada jedva dvadesetogodišnjaka, mladih autora okupljenih u književnom klubu i, ranih 1980-ih na nakraju zabranjenom, časopisu "Istarski borac" koji je još početkom 1950-ih osnovala legendarna profesorica Ljubica Ivezić.
"Biletić i Načinović kao generacija estetski su se oslobodili naplavina prošlosti koje mi stariji nosimo u duši, u srcu i na papiru. Borise, izvoli sjesti, zagrijati stolicu i napisati roman...", kazao je Rakovac uz aplauze oduševljene brojne publike.
O vrijednosti knjige ponovno se nakon tih riječi osvrnuo Stojević, ističući da ovdje autor uvelike nadilazi Istru.
Na samome kraju autor je rekao da je pisao i čakavskim jezikom, ponovivši da ga ne smatra dijalektom, danas kada se sve više jezika gubi, te da se nada kako će se u Puli jednoga dana, upravo radi tradicije i istine o novijoj povijesti, otvoriti i studij njemačkog.
Ovo troknjižje, pored niza književnih portreta, sadrži studijske uvide u hrvatsku književnost u Istri kao cjelinu te njezina razdoblja i teme, od uloge jezika i kulture u nacionalnoj integraciji istarskih Hrvata, zastupljenosti Istrana i Istre u povijestima hrvatske književnosti, hrvatskoistarskoj književnosti pod talijanskim fašizmom, pa sve do istarskog međuratnog emigrantskog tiska i mnogih drugih, zaista brojnih i iscrpno obrađenih tema.
Prof. dr. sc. Irvin Lukežić u pogovoru prvoj knjizi napisao je da "autor oblikuje zanimljivo i poticajno štivo koje se odlikuje visokom kritičkom sviješću i kvalitetom, zrelošću i ozbiljnošću". Prof. dr. sc. Ivan Bošković, uz drugi svezak, piše: "Zauzetim i predanim radom Biletić se tijekom više desetljeća nametnuo ne samo središnjim imenom kulturnih i duhovnih događanja u istarskoj sredini, nego i prvorazrednim intelektualcem i uvjerljivim tumačem njezine posebnosti i prepoznatljivosti u hrvatskoj cjelini".
Boris Domagoj Biletić ravnatelj je Gradske knjižnice u Rovinju. Pokretač je časopisa "Nova Istra", e-časopisa za književnu kritiku "Stav", osnivač i predsjednik Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, utemeljitelj Pulskih dana eseja, doktorirao je književnost te je istaknuti pjesnik, esejist, antologičar itd.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
