U svom 27. izdanju Sa(n)jam knjige u Istri - Pulski festival knjiga i autora održat će se od 19. do 28. studenog. Bit će to drugi ovogodišnji Sajam o čijem bogatom programu razgovaram s njegovom direktoricom Magdalenom Vodopijom.

- Ove godine po drugi put u bivšu pulsku tvornicu, nekadašnji ponos grada Arena Trikotažu donosite knjige: Sa(n)jam knjige u Istri postaje svojevrsna tvornica knjige. Što u tom segmentu novo donosi drugi ovogodišnji - 27. Sajam?

- Puljani su vrlo emotivno prihvatili prostor nekadašnje tvornice Trikotaža. Zanimljivo je koliko knjige u radničkim halama izgledaju prirodno, kao da su oduvijek tu. Ova situacija podsjeća me na sajamske početke kad smo skvotali napuštene kultne prostore grada. Iako je stvarati Sajam u Trikotaži zahtjevno, oživjeti knjigom napušteni prostor privilegij je kakav ne možete zamisliti. Stvori se čarolija i bez vaše volje. Na 27. Sajamu širimo prodajni dio i program u još jednu halu Trikotaže - nekadašnji Muzej maslinovog ulja. Dakle, bit će puno više knjiga, značajno su proširena područja publicistike, dječje knjige i stripa, a posebna pozornost je na malim izdavačima i mnogi od njih su po prvi put u Puli.

Također, dolaze nam u goste talijanski izdavači i izdavači iz regije. Veći prostor dao je i mogućnost sjajnim knjižarima Vlatki Balinčić i Denisu Brandeisu Fijali da posebno izlože knjige o ljubavi, knjige autora čija djela predstavljamo i s tim knjigama kreiraju priču o programu Sajma. Osim navedenoga, u program nam se vraćaju strani autori, imamo puno premijera i okruglih stolova koje publika posebno voli, stižu i autori koji su, kako smo ih skupno nazvali, nova lica Pule, te stari prijatelji kojih dugo nije bilo.

Posveta dragom Dragi Orliću

- Novi je sajamski termin. Zašto je promijenjen?

- Nismo se željeli igrati s prosincem. Prošle nam je godine, kao što znate, taj prosinac bio koban. Slušali smo i preporuke Stožera Civilne zaštite Istarske županije. Ipak, vrlo smo blizu tradicionalnom terminu, tako da će atmosfera, vjerujem, biti prepoznatljiva, zimska, ona kad se svi nekako "ušuškamo" uz knjigu, kad autori postaju naši sugrađani, a Sajam naš dnevni boravak.

- U fokusu predstojećeg Sajma je ljubav. Zašto ljubav? Na koji način ste oblikovali temu, i gdje ćemo sve od 19. do 28. studenog moći sa(n)jati ljubav?

- U ovom pandemijskom vremenu u kojem smo se našli možda nam najviše nedostaje ljubavi, dodira, bliskosti. Voljeti znači i otvoriti se bez straha prema drugome, a mi smo zgrčeni i zatvoreni, prisilno odmaknuti, pa se "ljubav u doba korone" nalazi uglavnom u sferi imaginacije. A toliko nam je ljubav potrebna, i to ona stvarna, pokretačka.

Na velikoj pozornici Sajma u hali Trikotaže, na pozornici puba Shipyard i, ako bude sreće s vremenom, u dvorištu Shipyarda, dakle u krugu tvornice, progovarat će se i "sanjati" o takvoj ljubavi.

- Ljubav se čita i u posveti ovogodišnjeg Sajma: 27. Sa(n)jam knjige u Istri posvetili ste našem dragom Dragi Orliću, pjesniku, književniku, autentičnom bardu istarske kulture, koji nas je nedavno napustio.

- Posveta jest izraz naše ljubavi i velikog poštovanja prema Dragi Orliću. Posveta dragom Dragi - našem prijatelju, Orliću - neobičnom, raskošnom, svestranom umjetniku, onom Dragi koji nam je ispričao svoju priču o Istri i mi smo u nju povjerovali. Sad kad ga nema, znamo, teško će te Istre više biti. Ljubav Drage i Sajma oduvijek je bila javna, od onog prvog, na Forumu, kad je s balkona čitao svoje stihove. Barem dio onog što svi mi osjećamo prema Dragi Orliću i njegovim kreativnim bravurama pokušat ćemo izraziti na promociji njegove posljednje knjige pjesama "Arabeska", koja će biti sve samo ne uobičajena promocija.

- U Pulu opet dolaze velika imena svijeta književnosti: Očekuju nas, između ostalog, premijere novih romana Renata Baretića i Gorana Ferčeca predstavljanja novih knjiga Damira Karakaša i Darka Cvijetića, a dolaze i nagrađivane inozemne autorice ukrajinska književnica Sofija Andruhovič, slovenska spisateljica Gabriela Babnik, austrijska književnica Laura Freudenthaler? Koje autore na Sajmu publika ne smije propustiti?

- Kad radim program pokušavam ga napraviti tako da svaki događaj bude onaj kojeg se ne smije propustiti. Ne smije se propustiti predstavljanje knjige "Arabeska" Drage Orlića, zar ne? A kako propustiti velikog urednika Ivana Čolovića koji vodi Biblioteku XX vek već pola vijeka? Ili Gorana Ferčeca koji će napraviti iznimku za Pulu i premijerno predstaviti svoj novi roman iako je znano da nigdje ne nastupa. Renato Baretić tradicionalno, od svog prvog, slavljenog i nagrađivanog romana "Osmi povjerenik", premijerno predstavlja svoje knjige na pulskom Sajmu. Nije ga bilo dugo.

Hrvatske književne premijere

Zanzim, veliki francuski strip crtač po prvi put u Hrvatskoj! To se ne propušta. Spomenute Laura Freundethaler i Sofia Andruhovič - kada će one ponovo doći u Hrvatsku? Doručci s poznatim slovenskim filozofom Mladenom Dolarom i velikim pjesnikom Borisom A. Novakom? To je ultimativno, rekli bi novim medijskim jezikom. Mirjana Dugandžija i njena "Rujanska kupačica": premijera sjajne knjige koja je sva u temi ljubavi sigurno se ne propušta. A kako propustiti velikog majstora fotografije Toneta Stojka i njegovu knjigu i izložbu "Naša jeza je bezmejna" koje govore o Stojkovih 50 godina foto-praćenja demonstracija od Beograda, Praga, Moskve pa do ovih najsvježijih u Ljubljani? Kako propustiti "Pričigin o ljubavi" s Puljanima milom splitskom ekipom, ili "Stovarište", knjigu - prvijenac poznatog glumca Sergeja Trifunovića? Karakaša i Cvijetića se, također, ne propušta. Ne propušta se ni dolazak Ivice Ivaniševića u Pulu. Dugo ga nije bilo.

Dolaze nam i dvije velike pjesnikinje: Gordana Benić i Andrijana Škunca, iz samotnjačkog života direktno na veliku scenu Sajma. Kako ih propustiti?. Ne propuštaju se ni nova lica Pule: Đorđe Matić i Marija Andrijašević. Da vidim tko će propustiti Andreja Nikolaidisa i njegovu novu knjigu "Hronika propasti" (još jedna premijera!).

Tu su i godišnjice: 200 godina je Dostojevskog, u programu "Amort ili razorna ljubav", njemu posvećenom, naša Jadranka Đokić govori o tome kako je postala Natasija Filipovna. Punih je 40 godina od smrti Miroslava Krleže. Pod Krležinim zastavama govorit će dobitnici nagrade Fric: Jurica Pavičić, Marko Gregur i Darko Cvijetić. Vjerujem da već shvaćate da je i to teško propustiti.

Što se mene tiče, sigurno neću propustiti program "Ostiju s ljubavlju", u kojem će se govoriti o velikom pjesniku i prevoditelju Josipu Ostiju i njegovoj knjizi o ljubavi - "Pred zrcalom".

Nekog sam propustila sigurno, ali neće se ljutiti. Svi autori koje zovemo u Pulu znaju da su na Sajmu na način da ih se ne može propustiti.

Cijene knjiga određuju izdavači

- U pravilu su tijekom Sajma, bar kada su mediji posrijedi, u prvom planu autori. Knjiga je ipak, čini se, ono što je Puljanima na prvom mjestu kada pomisle na Sa(n)jam knjige u Istri. Čini mi se da je tako od prvog Sajma?

- Prožimanje festivalskog programa i sajamskog izlaganja knjiga, interakcija koja se stvara u tim, naizgled odvojenim dijelovima naše knjiške fešte, temelj je pulskog Sajma. Gužve oko autora i gužve oko knjiga, spontano kolanje publike između festivalske pozornice i štandova knjiga ono je što Pulu čini drugačijom, posebnom, voljenom i od publike i od autora. Knjiga je uvijek prva kad se govori o Sajmu knjiga, Puljani tu nisu izuzetak. Kad se jednom pojavila ideja u našoj ekipi da radimo samo književni festival rekla sam odmah - ne! Puli ništa ne bi značio književni festival bez Sajma, kao što im ne bi ništa značio Sajam bez festivalskog programa.

- No, popusti su ono zbog čega u pravilu domaći posjetitelji uvijek gunđaju. I uvijek je tu nekakva usporedba s cijenama na Interliberu? Tko zapravo odlučuje o sajamskim popustima? Što posjetitelje čeka ove godine?

- Cijene knjiga određuju izdavači. Popusti na novu knjigu zakonski mogu biti najviše 20 posto, tako da se nove knjige i na Interliberu i u Puli prodaju po istoj cijeni. Ostale će u Puli biti s popustom od 30 do 50 posto. Fama o niskim cijenama na Interliberu odnosi se na knjige koje izdavači više ne žele držati na lageru. One se prodaju budzašto, za 10, 20 kuna. Mi te knjige ne možemo dobiti po toj cijeni od izdavača, a i nemamo ih gdje ni izložiti.

- Što su ove godine pripremili nakladnici, a na koji ste način za ovaj Sajam oblikovali prodajni sajamski prostor? Tu su se sigurno umiješale i epidemiološke mjere?

- I na prošlom, 26. Sajmu, održanom u lipnju, vrlo smo se precizno držali epidemioloških mjera, a sada osjećamo još veću odgovornost. Organiziranje prodajnog sajamskog prostora bilo je uvjetovano epidemiološkim mjerama, no mislim da posjetitelji to neće primijetiti, jer je taj prostor majstorski oblikovao Matko Plovanić: kreativno je razigran, ali tako da se ljudi "ne sudaraju", da imaju dovoljno prostora u miru razgledati knjige. Ove godine sigurnost posjetitelja je ipak na prvom mjestu, a ono čime su nas na isteku 2021. nakladnici obradovali jest puno novih, jako kvalitetnih naslova i to će biti snaga 27. Sajma.

Velika podrška publike

- Bez koje knjige se Vi, da ste posjetiteljica, ne bi vratili kući sa Sajma?

- Ne bih i neću se vratiti bez knjiga Biblioteke XX vek koja ove godine slavi svojih pola vijeka. Imam već puno njihovih knjiga, a na ovogodišnjem Sajmu imat ću priliku tu kolekciju nadopuniti.

- Vaš je život vezan uz knjigu, a ovo je drugi Sajam knjige koji se događa u Godini čitanja? U kojoj je mjeri, prema Vašem mišljenju, zaživjela Godina čitanja?

- Mislim da smo se svi trudili, no rezultati, zbog teških okolnosti u kojima radimo, ne mogu biti senzacionalni. Dobar smo dio godine bili odvojeni ne samo od svoje publike već i od svojih kolega. Godina čitanja je pogodna i za nove zamahe na izdavačkoj i općenito knjiškoj sceni, za nove suradnje i velike projekte. Takve godine u svijetu daju veliki vjetar u leđa prije svega izdavačima. To se nije dogodilo u mjeri u kojoj smo očekivali. Puno se programa odvilo virtualno, u natječajima se to i poticalo. Mi smo odlučili oduprijeti se potpunoj virtualizaciji svijeta u kojem živimo jer nam iskustvo govori da onaj živi, stvarni dodir s knjigom stvara čitatelja. Odlučili smo ići potpuno iznad svojih granica kako bismo stigli do naše publike uživo i pružili im priliku da vide i čuju autore koje vole, dodirnu knjigu i sretnu se sa knjiškim svijetom makar pod maskama, uz stroge epidemiološke mjere. I sve to dva puta ove godine! Željeli smo - vidjelo se to u lipanjskom izdanju Sajma i, eto, uspjeli. Zato, sada kad smo nadomak 27. Sajma, imamo veliku podršku publike koja nas bodri i potiče da izdržimo i da se održimo u ovom, ne baš sjajnom trenutku.

- Dvostruki je i Libar za vajk. Izbornici nisu imali lagan posao. Konkurencija je oštra, a tematski raspon knjiga koje se natječu za ulazak u medulinski Trezor je vrlo širok i raznolik?

- Libar za vajk nije glamurozna nagrada, nema oko nje pompe, ali ima ono čemu smo posvećeni na Sajmu i čemu težimo svih 27 godina rada, a to je valorizacija nakladnika i autora i poštivanje suda čitalačke publike koja na kraju odlučuje koja je to knjiga koja će nam ostati za vajk, zanavijek. To što se nagrađene knjige čuvaju u Trezoru medulinske osnovne škole dr. Mate Demarina zaokružuje na najljepši način ovu priču. Naše Libre za vajk čuvaju najmlađi čitatelji i s njima odrastaju.

Povezane vijesti

• Ovogodišnji Sa(n)jam knjige u Istri održat će se od 5. do 13. prosinca: DEVET DANA DRUŽENJA S KNJIGAMA U SVETIM SRCIMA I STAROGRADSKOJ JEZGRI
• SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI: Knjige u Svetim Srcima, programi diljem grada
• Direktorica Sa(n)jma knjige u Istri Magdalena Vodopija: Napuštena tvornička hala za knjige i dvorište tvornice za program POKAZALI SU SE KAO ČAROBNA KOMBINACIJA