Poglavlja se bave životom na selu i na moru, a knjiga je sistematizirana prema gradovima i otocima, gdje crteži, slike i bakrorezi imaju iznimno važnu ulogu. Također, kako je rečeno tijekom promocije, važno je naglasiti da iako je zastupljeno oko 700 ilustracija, tu nema niti jedne fotografije

        Dvojezična monografija Sveina Monneslanda "Istra i Kvarner očima stranaca" predstavljena je u petak navečer. Autor je profesor emeritus na Sveučilištu u Oslu, zaslužni norveški slavist i član brojnih zavoda u svojoj zemlji i inozemstvu.

Važne ilustracije

        Kako je rečeno tijekom razgovora s Andreom Matoševićem, u ovoj se knjizi očima stranca prati povijest od kasnog srednjeg vijeka do razdoblja prije Prvoga svjetskog rata na području od Muggie u Italiji do Senja u Hrvatskom primorju, gdje je prikaz prije svega usredotočen na kulturne spomenike i znamenitosti koje su stranci smatrali najzanimljivijima na tome području.

        Poglavlja se bave životom na selu i na moru, a knjiga je sistematizirana prema gradovima i otocima, gdje crteži, slike i bakrorezi imaju iznimno važnu ulogu. Također, kako je rečeno tijekom promocije, važno je naglasiti da iako je zastupljeno oko 700 ilustracija, tu nema niti jedne fotografije.

- Zanimala me puno i Bosna, Dalmacija te potom Istra i Kvarner, a prijatelj sam ovih područja još od studentskih dana. Iznimno mi je bilo zanimljivo istraživati ovu temu, a mogu reći da sam ponekad bio šokiran kako stranci prikazuju neku zemlju, nekada se iz svega toga iščitava neznanje, nepoznavanje. Koristio sam dosta starih izvora, ali i putovao, sam istraživao. Možemo se i upitati tko je stranac, a tko nije? U starim bibliotekama, i u onima Osla našao sam dio materijala. Ima i nekih detaljnih opisa, no smatram da je umjetnička vrijednost same knjige bitna. Nastojim i sažeti razloge zbog kojih su stranci tu dolazili. Nerijetko se Hrvatska u nekim publikacijama predstavlja samo kao zemlja za kupanje, sunčanje i odmor, a ima toliko toga iz njezine bogate kulturne baštine što može biti zanimljivo, a pogled stranaca puno uvijek kaže i o nama samima, kazao je autor.

Čehov i Opatija

Govorio je i o tome da nema puno putospisateljica, te da se njihovi opisi ponekad razlikuju od onih kolega muškaraca. Prisjetio se i kako je Čehov pisao o Opatiji, kao o mjestu gdje ne bi volio provesti deset minuta, a trebao je tamo biti deset tjedana, ili kako primjerice Napulj je lako voljeti s mora, ali nije lako voljeti s njegovih ulica. Otoci su pak, rekao je autor posve specifična mjesta. Kazao je i da je sve što je napisao ujedno i materijal za daljnja proučavanja, za nova, daljnja istraživanja te da Istra može biti primjer ostalima za suživot jer tu i postoje ljudi sa svojim jezicima i dijalektima i zajedno djeluju.

Povezane vijesti

• Život je sačinjen od "Kapi radosti"
• Predstavljena knjiga "Novi testament" tiskana u Urachu 1562. i 1563.
• BOOKtiga: Bogat program za ljubitelje pisane riječi