"ISTARSKA LADY MACBETH" U Zagrebu u utorak premijerno predstavljanje trećeg djela osebujnog umjetnika DAMIRA ZLATARA FREYA
Junakinju svoga romana proveo sam kroz sve njene krugove raja i pakla - Damir Flatar Frey
Ja otvaram pitanja. Ja sam sluga umjetnosti. Imao sam potrebu ovim romanom progovoriti o temama vezanim za svrhu ljudskog postojanja, o čovjekovoj potrazi za vlastitim identitetom. Boli koju nosi cijeli svoj život kao breme prošlosti. I njegovoj težnji - borbi sa samim sobom da ga učini podnošljivim. Pitam se uvijek ispočetka postoje li uopće granice između stvarnosti i fikcije, kaže Damir Zlatar Frey
"Istarska Lady Macbeth" najnoviji je roman karizmatičnog umjetnika Damira Zlatara Freya. Riječ je o djelu koje kroz tešku i bolnu priču o ljubavi, strasti, glumi, umjetnosti, ženi, njezinoj snazi i krhkosti, dubokim prostorima i ponorima duše.., sučeljava nadrealno i realno, prošlost i sadašnjost. Svojevrsni je to romansirani danse macabre, a u samom korijenu djela je Istra.
Frey ispisuje iznimno žive "filmske" prizore ne tako daleke istarske povijesti, ali i akradijske predkoronarne sadašnjosti.
Roman "Istarska Lady Macbeth", inače treći roman Damira Zlatara Freya, objavljen u nakladi Frakture, premijerno će biti predstavljen u utorak, 7. srpnja, u 19 sati u knjižari Fraktura u Zagrebu. Uz autora, o romanu će govoriti Sibila Petlevski i Seid Serdarević. Ulomke iz romana čitat će Natalija Đorđević i Mada Peršić, uz glazbeni nastup Olge Kaminske.
- Ja otvaram pitanja. Ja sam sluga umjetnosti. Imao sam potrebu ovim romanom progovoriti o temama vezanim za svrhu ljudskog postojanja, čovjekovoj potrazi za vlastitim identitetom. Boli koju nosi cijeli svoj život kao breme prošlosti. I njegovoj težnji - borbi sa samim sobom da ga učini podnošljivim. Pitam se uvijek ispočetka postoje li uopće granice između stvarnosti i fikcije, kaže Frey o svoj "Istarskoj Lady Macbeth".
- Zanimalo me čija i koliko lica nosimo. Želio sam skinuti te maske, ogoliti svoje likove do kosti, oguliti im kožu i provesti ih tako gole kroz ekstatične orgazme katarze, do osvajanja vlastite slobode i spoznaje sebe samih kaže Frey i dodaje "Junakinju svoga romana proveo sam kroz sve njene krugove raja i pakla."
Njegova "Istarska Lady Macbeth počinje na glavnom zagrebačkom trgu u kavani Dubrovnik, u trenutku kada "slabo poznati filmski redatelj ugleda prelijepu djevojku Annu, studenticu slikarstva, znajući da je ona utjelovljenje glavne uloge njegova filma o fatalnoj Agnezi "Istarska Lady Macbeth". Anna, ljepotica prepuna dvojbi, pristaje biti glumica te ulazi u zamršen profesionalni i ljubavni odnos s čovjekom opsjednutim svojim projektom.
Agneza je zanosna femme fatale koja se sa svojim djetetom naseljava u Istru nakon Drugoga svjetskoga rata, u kojem je preživjela strahote, odlučna da će ostvariti svoje snove – bogatstvo, moć i slavu, a na njezinu je putu ništa neće spriječiti. U furioznom ritmu pratimo dvije sudbine, dvije žene koje postaju jedna. Te moćne i fragilne žene junakinje su suvremene i svevremene.
Miješajući stvarno i nadrealno, prošlost i sadašnjost, vruće ljubavne scene i mračne tajne ljudskih duša, Damir Zlatar Frey piše roman o Istri, umjetnosti, ali najviše o snazi ženskoga.
- "Istarska Lady Macbeth" roman je o dvojnim identitetima koji postavlja mnoga pitanja, među ostalima možemo li sami odrediti svoju sudbinu ili nam je određuju povijest i okolina", ističe se u Frakturinoj najavi trećeg Freyovog romana. Kod istog izdavača Frey je objavio romane "Kristalni kardinal" 2014. i "Stanzia Grande" 2016.
Damir Zlatar Frey dramski je i operni redatelj, koreograf, dramski pisac, kostimograf, scenograf, utemeljitelj i ravnatelj kazališta i festivala. Svoj kreativni, umjetnički zanos motivira rečenicom "Zar umjetnost ne bi nosila vječnu mladost da nije i danas posljednja obrana i utočište ljudskog postojanja."
Njegovo umjetničko ishodište su Babići Donji, odnosno Istra, a svojim osebujnim i teško usporedivim djelom pripada podjednako svojoj domovini Hrvatskoj i Sloveniji, u kojoj se umjetnički formirao i ostavio dubok trag. Među mnogobrojnim značajnim predstavama koje je ostvario u hrvatskim, slovenskim, bosanskim, srpskim i talijanskim kazalištima, izdvajaju se njegova uprizorenja tekstova Slavka Gruma ("Događaj u gradu Gogi"), Ivana Cankara ("Lijepa Vida"), Oscara Wildea ("Saloma"), Slavenke Drakulić ("Božanska glad"), Uga Bettija ("Zločin na Kozjem otoku"), Federica Garcíje Lorce ("Krvava svadba"), Marquisa de Sadea i Jeana Geneta ("Balkon", "Sluškinje", "Strogi nadzor").
Drama "Krv i košute" praizvedena je 1989. u Mariboru, a doživjela je premijere i u Ljubljani te Puli.
Frey je dobitnik više značajnih priznanja, među kojima se ističu: odličje Predsjednika Republike Hrvatske za doprinos u kulturi, Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, Marulova nagrada, Nagrada hrvatskoga glumišta, Prešernova nagrada, Župančičeva nagrada, Nagrada grada Ljubljane te Borštnikova nagrada, koju je dobio u više navrata.
Godine 1986. utemeljio je znamenitu ljubljansku Koreodramu, kazalište koje je ostavilo dubok trag u slovenskome glumištu, ali i širemu kulturnom prostoru. Potom, godine 2000. pokreće i Međunarodni festival komornoga teatra "Zlatni lav" u Umagu, koji već dva desetljeća okuplja umjetnike iz zemalja središnje i južne Europe.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
