SA(N)JAM KNJIGE U ISTRI
Dragan Velikić predstavio romane "Via Pula" i "Adresa": Kako u Puli možeš reći haustor? To je portun!
Dragan Velikić, potpisivao je čitateljima svoje romana "Via Pula" i "Adresa" (Manuel ANGELINI)
Dosta se preksinoć pričalo o adaptaciji Velikićevog jezika u romanu "Via Pula" za što je zaslužna Paola Orlić. Razlog za takav potez je, objasnio je Branko Čegec u ime izdavača MeandarMedije, autorova odluka da knjiga bude na jeziku grada u kojem je živio i odrastao i koji mu je bio službeni, materinji
Sa(n)jam knjige u Istri vratio se preksinoć u Pulu i na onoj intimnoj beletrističkoj razini kroz predstavljanje romana Dragana Velikića "Via Pula" (1988). i njegovog novijeg romana "Adresa", a koji su odlično odgovorili na glavnu temu Sajma "Gradovi u tijeku". Neizbježno se zato bilo vratiti u prošlost kada se Velikić formirao kao pisac i koji je baš s romanom "Via Pula" ušao u glavnu kompoziciju jugoslavenske proze, kako je tada napisao Igor Mandić.
Vi koji ulazite ostavite svaku politiku
Velikić je od pulskog gimnazijalca postao značajan europski pisac, višestruko nagrađen za svoja djela regionalnim i europskim nagradama, a srednjoeuropskom nagradom Vilenica za izuzetan doprinos književnosti, nagrađen je ove godine.
- Duhovni su invalidi oni koji misle da Tolstoja mogu pogledati u dvosatnom filmu. Sve više je fast food prisutan u književnosti, ali knjiga u Guttenbergovom obliku je nezamjenjiva, makar u drugom obliku, osvrnuo se Velikić na današnju situaciju s čitanjem.
Citirao je Kuran u kojem stoji zanimljivo pitanje i još zanimljiviji odgovor, a kaže "Može li se tepsijom zahvatiti more? - Ne, ali ono što se zahvati i to je more".
Dosta se preksinoć pričalo o adaptaciji Velikićevog jezika u romanu "Via Pula" za što je zaslužna Paola Orlić. Razlog za takav potez je, objasnio je Branko Čegec u ime izdavača MeandarMedije, autorova odluka da knjiga bude na jeziku grada u kojem je živio i odrastao i koji mu je bio službeni, materinji.
- Pišući roman nisam razmišljao da mi je sadržaj pulski, a jezik beogradski. To se tada moglo. Vi koji ulazite ostavite svaku politiku, poručio je Velikić za što je nagrađen aplauzom. "Kako u Puli možeš reći haustor? To je portun!", kazao je Velikić pojasnivši da su on i Paola Orlić vodili računa da roman zvuči razumljivo "i u Koprivnici i u Virovitici".
- To je zaista adaptacija. Oko svake riječi smo se puno konzultirali, kazala je Paola Orlić objasnivši da Velikićeve konstrukcije otkrivaju njegovo pulsko porijeklo i pojačavši time da je ovo najpulskiji roman nekog tko je dubinski zahvatio, najpulskiji od njegovog opusa.
Velikić kaže da je "Via Pula" pisao kao neki mazohist, ljeti, tražio je knjige u pulskoj Sveučilišnoj knjižnici. "Da nisam pisac, bio bih povjesničar", kazao je.
Nema povratka dok se dno ne dosegne
Prelazeći s jedne teme na drugu, Andrea Matošević koji je vodio predstavljanje konstatirao je da je jedan roman predtranzicijski, a drugi posttranzicijski. Ovaj drugi je "Adresa" za koji autor kaže da u njemu ima previše politike, no očekuje da će se kroz 20, 30 godina iz percepcije romana otresti sve političko, te će on ostati kao svjedočanstvo, što bi autor htio. Iz kratkog ulomka koji je pročitao jasno je da je to kritika sadašnjeg stanja u Beogradu na koji su se obrušile "strašne sile" i zbog čega "nema povratka dok se dno ne dosegne".
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
