ČITAJTE BILO ŠTO

ČITANJE KNJIGA, TERAPIJA U IZOLACIJI Čitanje poboljšava pisanje, čini ljude otvorenijima i prijateljski nastrojenima. Čitanje otvara um k novim idejama, širi horizonte, ljudi su uključiviji prema drugima. Čitanje razvija kreativnost. KNJIGU U RUKE!

| Autor: Zoran ANGELESKI

To je, zapravo, najviše pitanje radoznalosti nekoga tko hoće znati više i neprekidno ići dalje od svojih do tada otkrivenih granica. Pitanje čitanja danas izgleda pitanjem odluke i iskoraka iz sfere komfora prepuštanja ugođaju svim mogućim gadgetima, izvlačenja na brz život i manjak vremena. Čitanje, dakle, nije privilegija, već odluka, ističe književni kritičar i novinar Teofil Pančić

Kad je nas nekoliko studenata na prvoj godini grupno odgovaralo pred jednim dobrim, strogim i ciničnim profesorom, naše polupismene usmene odgovore dočekao je oštrim komentarom: "Čitajte kolege, čitajte bilo što, stripove, novine, knjige. To vam je poput košnje livade. Imamo prvu košnju, osušenu travu pa otavu, pa otavić". Tada već prosvijetljen s nekoliko iščitanih remek-djela i uvjeren u vječnost književnosti, osjetio sam se prilično uvrijeđenim, no imao je pravo. Ponekad je, eto, nužan i takav dodatni poguranac u prekrasan svijet - knjige.

Prava rečenica je munja

U ovo vrijeme prisilne izolacije zbog pandemije koronavirusom (i viška vremena), iznova vrijedi podsjetiti na višestruko pozitivne učinke čitanja (dobrih) knjiga.

Stanislav Habjan, pisac, dizajner, likovni umjetnik, performer, multimedijalni umjetnik koji je s Danijelom Žeželjom, Borisom Greinerom i drugim autorima ostvario više multimedijskih projekata i performansa, kao i izdavačku kuću Petikat, autor je kultne knjiga kratkih priča "Nemoguća varijanta" (1984.) koja bi, kako najavljuje, trebala izaći prije ljeta u proširenom izdanju. Naslovom njegove antologijske priče "Poštari lakog sna" imenovana je panorama proze Quorumova naraštaja, kasnije i poznata pjesma benda Pips Chips & Videoclips.

U intervjuu objavljenom na stranici dizajn.hr, na pitanje što ga prvo privuče tekstu koji onda koristi za stvaranje neke nove priče, odnosno za spajanje riječi i slike, Habjan odgovara: "Postoji uvijek taj trenutak spoja, nekog unutarnjeg energetskog prostrjela koji se dogodi kad nešto doslovno tvoje, za tebe napisano, bljesne iz teksta koji čitaš. Mislim da tako i inače funkcionira umjetnost, ili bi bar trebalo tako biti, ali kako je čitanje u osnovi samotni čin, to je tu najjače vidljivo, ta munja".

- Mislim da je tajna toga u tome što je svatko od nas, osobito u mladosti, kao neki teški oblak, neodlučan i bremenit, pun kiše, napetosti, čežnji, frustracija raznih, a duša već zna tko je i što je, i ona jedva čeka da se spoji na neku točku i da dođe do kratkog spoja. Ono što nama kaže to upravo pročitano, ona već zna, i u tome je ta čarolija - u prepoznavanju, zbog toga mi protrnemo, tu se taj bljesak ili pljusak dogode, jer upravo ta riječ ili rečenica koja nas pogodi, ona je naša, to mi kažemo, samo nismo znali da to još netko zna i da se to uopće može reći. I otud i taj uzbudljivi, ludi ali opravdani osjećaj da nismo sami, niti da smo prvi put ovdje. Naravno da nismo, ističe Habjan.

Nije to nikakva viša sila

Teofil Pančić, teoretičar književnosti i kulture, književni kritičar i utjecajni regionalni novinar, odnedavno urednik kulture u listu "Vreme", nedavno je u intervjuu portalu Autonomija, na pitanje kako se čitateljem postaje u današnjem brzom vremenu koje melje našu koncentraciju i razapinje fokusiranost, odgovorio ovako: "Nije to nikakva viša sila, ne postoji neko dugme, ni onda, ni danas, koje dirigira da netko ili neke generacije budu ozbiljni čitatelji. To je pitanje pojedinca, njegovih interesa i shodno tome potreba, katkad - danas doduše sve rjeđe - i kućnih, odnosno obiteljskih okolnosti, a najviše zapravo pitanje radoznalosti nekoga tko hoće znati više i neprekidno ići dalje od svojih do tada otkrivenih granica".

- Ispostavlja se tako da je pitanje čitanja danas izgleda pitanje odluke i iskoraka iz sfere komfora prepuštanja ugođaju svim mogućim gadgetima, izvlačenja na brz život i manjak vremena. Čitanje, dakle, nije privilegija, već odluka, tvrdi Pančić.

Na pitanje, pak, što je dobra knjiga za njega, odgovara: "Ona tektonski pomjera čovjeka u svoj njegovoj suštini, preispituje njegova znanja, interese, mišljenje i zaključke, promjeni ga toliko da on uistinu postaje drugačiji, bolji čovjek nakon nje. Ima takvih pisaca i takvih knjiga, i one zauvijek ostaju čipirane u najčuvanijim dijelovima našeg sjećanja, tvrdi Teofil Pančić.

Kritičko mišljenje i empatija

Svatko tko je u životu pročitao bar jednu dobru knjigu, jako dobro zna da čitanje knjiga predstavlja jedinstveno, neponovljivo zadovoljstvo, radost.

No, generalno, čitanje opada i zbog pametnih telefona, digitalnih medija. Mi svi nosimo u džepu mali kompjutor, koji sve više postaje anorganski nastavak ruke. Ta činjenica mentalno je promijenila nove, sada dominantno vizualne generacije, generacija iznimno kratke koncentracije kad je u pitanju tekst, dostatne tek za SMS ili kratku objavu na Instagramu.

Čitanje razvija kritičko mišljenje, a ono je ključno prilikom donošenja važnih odluka. Čitanje utječe na porast emotivne inteligencije. Čitanjem je lakše sagledati svoje postupke kroz postupke i okolnosti junaka. Osim razonode, dakle, knjige pružaju nadahnuće i empatiju. Osim što nas čini empatičnijima, suosjećanjima, čitanjem poboljšavamo i verbalnu inteligenciju; rješavamo se stresa, viška kilograma, problema s nesanicom (čitanje umiruje mozak i priprema ga za spavanje), a kako kaže struka, čini vas i privlačnijima jer je inteligentna i dobro obrazovana osoba privlačnija drugim ljudima i zbog svoje očite sposobnosti sudjelovanja u razgovorima i raspravama o različitim temama.

Glasno čitanje djeci pomaže uspostavljanju posebne veze i poboljšava odnos s njima, a osim što im se poboljšava gramatika i čitanje, djeca napreduju i u matematici i drugim primijenjenim znanostima.

Ljudi koji vole čitati društveno su aktivniji. Čitanje poboljšava pisanje, čini ljude otvorenijima i prijateljski nastrojenima. Čitanje otvara um k novim idejama, širi horizonte, ljudi su uključiviji prema drugima. Čitanje razvija kreativnost.

I sve to gotovo besplatno. Uz desetak eura godišnje članarine u javnoj knjižnici (niti šest kuna mjesečno), uz pravo istodobnog posuđivanja do pet knjiga… Dobrih.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of