Na današnji dan

Rodio se hrvatski publicist Dimitrija Demeter

| Autor: Glas Istre
(Arhiva Novog Lista)

(Arhiva Novog Lista)


Hrvatski pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist, kazališni kritičar, književni i kazališni djelatnik grčkoga podrijetla, Dimitrija Demeter, rođen je u Zagrebu 21. srpnja 1811. godine, a preminuo je u Zagrebu 24. lipnja 1872. godine, zabilježeno je u biografskoj građi. U potonjoj piše da potječe iz trgovačke obitelji grčkoga podrijetla. Završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1827. godine.

Studirao je filozofiju u Grazu, a medicinu u Beču i Padovi, gdje je i doktorirao radom o meningitisu 1836. godine. Za vrijeme studija bavio se književnim radom, a nakon povratka sa studija u domovinu priključuje se Ilirskom pokretu. Isprva je radio kao liječnik, a od 1841. godine bavi se samo književnošću. U svojim dramskim tekstovima nastojao je spojiti tradiciju stare hrvatske književnosti s tendencijama u europskoj drami. Služio se najčešće povijesnim temama kako bi izrazio svoje domoljubne težnje i progovorio o aktualnim društvenim prilikama.

Tijekom boravka u Beču Demeter je bio, 1850. godine, sudionik i potpisnik Bečkog književnog dogovora, a kasnije tiskani rječnik smatrao se temeljem hrvatskog i srpskog književnojezičnog jedinstva. Demeter je jedan od utemeljitelja HNK-a, na njegov poticaj Hrvatski sabor utemeljio je stalno kazalište, kojemu je bio upravitelj i dramaturg. Osim njegova književnog i kazališnog rada treba spomenuti da je 1849. godine Demeter zamijenio Ivana Mažuranića u Beču u odboru za izradu rječnika pravnih i političkih naziva. Nakon revolucionarne 1848. godine u skladu s načelom ravnopravnosti naroda i jezika, trebalo je prevesti popis njemačkih pravnih i političkih naziva na sve jezike Austrijskog carstva. Zbog sličnosti slavenskih jezika osnovana je zajednička komisija s posebnim sekcijama za pojedine jezike.

(Arhiva Novog Lista)(Arhiva Novog Lista)

Demeter je najviše doprinio za hrvatski jezik i pri završetku posla imenovan je glavnim urednikom hrvatskoga dijela toga rječnika. Rječnik je dovršen potkraj 1849. godine. Jedno od njegovih najpoznatijh ostvarenja je ranoromantička poema "Grobničko polje", nastala 1842. godine u povodu 600. obljetnice bitke na Grobničkom polju, gdje su prema predaji Hrvati porazili Mongole, Tatare. To djelo u svim elementima pokazuje da ga je pisao doista talentiran stvaratelj iako mu je to bio literarni prvijenac, istaknuto je u materijalima.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama