U pazinskoj Gradskoj knjižnici održana je promocija knjige "Čitam da se pročitam (deset razloga za čitanje knjiga u digitalno doba", slovenskog autora Mihe Kovača. Bio je to dio programa "Gosti iz susjedstva" koji je financiran sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, a ujedno i dio obilježavanja 30. godišnjice Hrvatskog čitateljskog društva kojem je Gradska knjižnica Pazin istarski ogranak. Događaj je moderirala profesorica filozofije i kroatistike te bivša novinarka Martina Pereša.

Profesor Miha Kovač jedan je od najuglednijih stručnjaka iz područja izdavaštva i kulture čitanja na ovim prostorima. Bio je glavni urednik i direktor Mladinske knjige, trenutno predaje na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a kao gostujući profesor predavao je na Sveučilištu Sjeverne Karoline u Chapel Hillu, Oxford Brookes Centru za izdavaštvo, te na filozofskim fakultetima u Osijeku i Zadru. Godine 2005. postaje glavni urednik slovenskog izdanja časopisa National Geographic, a autor je brojnih publikacija o izdavaštvu, tiskarstvu i čitanju.

(Osobna arhiva)

- Knjiga "Čitam da se pročitam (deset razloga za čitanje knjiga u digitalno doba)" objavljena je 2021. godine u nakladi Ljevak, a na hrvatski ju je jezik sa slovenskog sjajno prevela Anita Peti-Stantić. Dosad je prevedena na osam jezika, a u najavi je upravo i prijevod na grčki jezik. Obiluje brojnim ilustracijama, fotografijama, citatima, sažecima i izdvojenim zanimljivim povijesnim činjenicama. Na početnim koricama autor je naveo i deset razloga za nečitanje, iako su u njegovom životu, kako sam veli "knjige najpostojanija stvar" i njegova je ljubav prema knjigama "slijepa i bezrazložna", kazala je Pereša.

- Prvi razlog zašto valja čitati knjige u digitalno doba jest: Ako znaš dobro čitati, vidiš i čuješ više. Dakle, pametni telefoni i društvene mreže nisu dovoljni za kvalitetni "trening čitanja". Treba nam ipak širi i dublji vokabular. Ovdje odmah dolazimo do drugog razloga: Ako čitaš, poznaješ više riječi i zato možeš razmišljati o više stvari. Dakle, čitanje nam daje sposobnost razumijevanja konteksta i metafora. Ono je naprosto temelj mišljenja. Treći razlog donosi pak tezu koja glasi: Kad dulje tekstove čitaš s papira, bolje ih razumiješ nego ako ih čitaš sa zaslona. Dakle radi se o takozvanoj "intelektualnoj kondiciji" koja nam je potrebna za analitičko razmišljanje i za postizanje usredotočenosti. Razlog broj četiri također zvuči kao znanstvena teza, a kaže: Koristimo li tehnologiju sa zaslonom, ili čitamo knjige – učimo misliti na dva različita načina. Iako je kombinacija zaslona i knjige formula za preživljavanje u suvremenom svijetu, beletristika je ta koja nam daje bolji uvid u vlastite i tuđe emocije, drži Kovač.

- Najidealnije bi naravno bilo kada bi nam roditelji od najranije dobi počeli čitati i kada bismo imali kakvu takvu kućnu knjižnicu jer djeca koja odrastaju u sredini u kojoj se čita, uspješnija su u životu, zaključuje.