PREDSTAVLJaNJE KNJIGE

Sabrana djela pjesnika Ligija Zaninija: Pet zbirki pjesama na rovinjskom istriotskom govoru uvršteno u jednu knjigu

| Autor: Aldo Pokrajac
Gianfranca Zanini Suran, Rodolfo Zucci i Marco Munaro (Snimio Aldo Pokrajac)

Gianfranca Zanini Suran, Rodolfo Zucci i Marco Munaro (Snimio Aldo Pokrajac)


U velikoj dvorani rovinjske Zajednice Talijana predstavljena je knjiga "Razgovaram s galebom Filipom" u kojoj je objavljeno svih pet zbirki pjesama Ligija Zaninija, najvećeg pjesnika u suvremenoj dijalektalnoj poeziji talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj. Urednik knjige Rodolfo Zucco, profesor talijanske lingvistike i književnosti na Sveučilištu u Udinama, gradu u kojem živi. U knjizi čiji je podnaslov "djelo u stihovima" Zucco je uvrstio i pjesnikove radove objavljene u periodici. Uz to, u knjizi su objavljene i recenzije poetskih zbirki, dva razgovora, biografski podaci te brojna svjedočanstva, među njima i pjesnikove kćerke Biancastele Zanini.

Ligio Zanini, rođen u Rovinju 1927., školovao se u Puli, gdje je ušao u krug mladih antifašista, sudjelovao u NOB-u i upisao se u Komunističku partiju. Po završetku Učiteljske škole bio je referent za talijanske škole pri narodnom komitetu. U previranjima vezanima za Rezoluciju Informbiroa ispisao se iz Partije, te je pod optužbom da je pristaša Rezolucije osuđen na robiju, koju je odslužio od 1949. do 1952. na Golom otoku.

Nakon izlaska iz zatvora radio je kao skladištar u Puli. Od 1959. do 1964. bio je osnovnoškolski nastavnik u Savudriji, gdje je otvorio talijansku školu i utemeljio društvo Circolo Italiano di Cultura. Zatim se vratio u Rovinj, zaposlio se u računovodstvu, završio studij pedagogije u Puli i ponovno radio u školi u Balama. Potom je sve napustio, vratio se u Rovinj, u osamu, svojemu životnom izboru - pjesništvu, ribarenju i moru, jednostavnom i prirodnom životu, sve do smrti 1993. godine. Na inicijativu nekoliko pisaca, među njima i Milana Rakovca, primljen je u Hrvatsko književno društvo što mu je omogućilo dobivanje male mirovine.

Romina Floris (Snimio Aldo Pokrajac)Romina Floris (Snimio Aldo Pokrajac)

Na pitanje Gianfrance Blandini Suran, predsjednice Izvršnog vijeća ZT-a, koja je moderirala predstavljanje, zbog čega se odlučio izdati ovu knjigu Rodolfo Zucco je rekao da je za Zaninija čuo još kao student u Padovi. Zainteresiralo ga je kako je pjesnik pisao na istriotskom, izumirućem govoru temeljenom na latinskom. Razgovarajući s Liberom Benussijem, koji vodi tečaj istriotskog pri Zajednici Talijana, stekao je utisak da je Zanini težio pisati upravo na svom materinjem jeziku i tu je dostigao svoje vrhunce, bolje od onih kada se iskušao na književnom talijanskom jeziku.

Izdavač knjige Marco Munaro je naglasio da je riječ o skupom projektu i da knjiga ne bi izašla da nije bilo potpore Grada Rovinja i zbratimljenog grada Adrije. Istaknuo je da je Zanini kao interpret rovinjskog govora poznat u literarnim krugovima i s druge strane Jadrana.

"Kad se Rodolfo Zucco interesirao da li bi mogli izdati knjigu kliknuli smo i krenuli u izdavački projekt. Zanini je mukotrpno pisao i zaslužio je da mu se na jednom mjestu objavi cjelokupan stvaralački opus. Bio je istinski ljubitelj materinjeg jezika, mora i svog zavičaja. Najveća mu je zasluga da je prenio rovinjski istriotski govor novim naraštajima i u tome je značaj knjige koju smo uspjeli objaviti", rekao je Marco Munaro.

"Da nije bilo razumijevanja Marca Munarija ova knjiga ne bi ugledala svjetlost dana. Nisam želio raditi kronologiju Zaninijeva radova i života ali sam iščitavajući njegov život osvjedočio o izvanrednom, melankoličnom pjesniku. Zbog njega sam godinama dolazio u Rovinj, pretražio brojne arhive, razgovarao s ljudima koji su ga poznavali. Bilo mi je veliko zadovoljstvo otkrivati pjesnika. Na kraju mi se činilo kao da sam s njime razgovarao, toliko mi je postao blizak", rekao je Zucco.

Muški zbor KUD-a Marco Garbin (Snimio Aldo Pokrajac)Muški zbor KUD-a Marco Garbin (Snimio Aldo Pokrajac)

Nastavio je da je pjesnik doživio brojne nepravde pa je živio skromnim životom. Ipak, njegovo djelo pokazuje kako je bio veliki humanist koji je iz zaborava izvlačio običaje ovdašnjih ljudi. Nije trpio nepravdu pa je rađe pisao o moru nego o ljudima. Metaforički, time je progovarao o prolaznosti života. Njegovi stihovi o moru nisu oni o Moby Dicku već o prolaznosti života.

"U potrazi za pjesnikovim korijenima posjetili smo i njegov skroman stan, sada dio ugostiteljskog lokala. I tu smo vidjeli koliko je skromno živio i koliko mu je dragocjeni bio boravak na moru, gdje je bio u svom elementu. Opisujući more vješto je bilježio svoja sjećanja. Po svemu, bio je pravi učitelj u sjeni. Nije tražio priznanja, platio je zbog svojih uvjerenja i nije od toga radio dramu. Upravo je to njegovo najveće dostignuće", zaključio je Marco Monaro.

Predstavljanje je otvorio muški zbor Kulturno-umjetničkog društva Marco Garbin izvevši nekoliko napjeva Ligija Zaninija koje je uglazbio Vlado Benussi. Pjesnikove stihove na istriotskom govorili su Angela Preden, Maria Tamburini i Riccardo Sugar. Impresivna je bila Romina Floris, istriotska književnica koja stvara na balskom dijalektu, koji je razotkrivao Ligio Zanini kao učitelj u Balama.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter









Web kamere

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater