Goranovo proljeće ove godine slavi 60. godina, a naša najznačajnija pjesnička manifestacija i jedan od najdugovječnijih pjesničkih festivala na svijetu posvećen je živim pjesničkim glasovima – hrvatskim, regionalnim, europskim i svjetskim – uspomeni Ivana Gorana Kovačića te ideji pjesništva kao jednog od oblika borbe za osobnu i univerzalnu slobodu. Danas su obznanjena imena ovogodišnjih laureata ove značajne pjesničke manifestacije. Nagradu "Ivan Goran Kovačić" za najbolju pjesničku knjigu dobio je Senko Karuza za "Nestajanje", (MeandarMedia, Zagreb, 2020.), a dobitnik Nagrade "Goran" za mlade pjesnike je Vid Bešlić.

Motivacija

Žiri u sastavu Dorta Jagić, Miroslav Mićanović i Branislav Oblučar jednoglasno je donio odluku da se Nagrada "Ivan Goran Kovačić" za najbolju pjesničku knjigu objavljenu u dvogodišnjem razdoblju dodijeli knjizi Senka Karuze "Nestajanje".

- Knjiga "Nestajanje" Karuzin je pjesnički prvijenac, kojim je otvorio svoju poetsku dionicu. U ovoj je zbirci na površinu izbio pjesnički impuls koji se nije očitovao samo u nastupima, nego i u knjigama Karuzine kratke proze, osobito ondje gdje se autor osvjedočio kao majstor kratkih poteza, od zbirke "Busbuskalai" (1997.) preko "Vodiča po otoku" (2005.) pa sve do "Fotografija kraja" (2018). U tekstovima što stanu na jednu stranicu, a koji žanrovski šeću od kratke priče do crtice i pjesme u prozi, Karuza u nekoliko nabačaja gradi atmosferu i oblikuje perspektivu, prepleće emociju i misao i na kraju sve zavrće autoironičnom poantom. Ton pritom najčešće ostaje staložen i kontroliran, što je često podcrtano karakterističnim pripovjednim "mi" kojim se donekle poopćava udio osobnog i intimnog, navedeno je, između ostalog u priopćenju.

Senko Karuza (Snimila Edita Sentić)

Senko Karuza rođen je 1957. u Splitu. Djetinjstvo je proveo na otoku Visu. Školovao se u Visu, Splitu i Zagrebu. Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljivao je u Poletu, Studentskom listu, Studentu, Mogućnostima, Rivalu, Quorumu, Dnevniku (Ljubljana), Kolapsu (Mostar), Slobodnoj Dalmaciji, Morskom prasetu i dr. Stalni je kolumnist u časopisu More. Uvrštavan je u različite antologije, a priče su mu prevedene na desetak stranih jezika. Objavio je knjige priča "Busbuskalai", "Ima li života prije smrti", "Vodič po otoku", "Teško mi je reći" i "Kamara obscura", pjesničke knjige "Nestajanje" i "Otimanje", a s Miroslavom Mićanovićem i Brankom Čegecom rašomonsku knjigu "Tri krokodila". Knjiga "Vodič po otoku" prevedena je na više jezika. Trenutno živi na otoku Visu, navedeno je u priopćenju.

Inače na natječaj Goranovog proljeća je pristiglo 95 naslova, od kojih je 93 odgovaralo njegovim uvjetima i propozicijama. U finalu su za nagradu konkurirale također knjige: "Ponornice" Krešimira Bagića (Meandarmedia, 2021), "Vježbe hrabrosti" Gorana Bogunovića (Durieux, 2021), "Skica za junakinju" Sanje Lovrenčić (Mala zvona, 2021) i "Proces gorenja" Darka Šeparovića (Durieux, 2022).

Ektoplazma

Nagradu "Goran" za mlade pjesnike za najbolji rukopis autorice ili autora mlađih od 30 godina dobio je Vid Bešlić. Na ovogodišnji natječaj za nagradu Goran za mlade pjesnike pristiglo je ukupno 38 rukopisa. Žiri u sastavu: Marija Dejanović, Dinko Kreho i Branko Maleš žirirao je anonimno, pod šiframa, i jednoglasno kao najbolji odabrao rukopis Vida Bešlića, naslovljen "Ektoplazma". Žiri je također odlučio pohvaliti rukopise "Kuća na otoku" Silbe Ljutak, "Kosa nam ne smije biti mokra" Nikole Serdara i "Iz mraka se bježi ravno u kaktus" Mateje Tutis.

"Ektoplazma" Vida Bešlića zaokružen je i pomno osmišljen konceptualni rukopis pjesama u prozi pisan snažnim, originalnim autorskim glasom. Dominantno sredstvo prikazivanja tekstualne građe je naracija u prvom licu jednine, uz ujednačeno i dosljedno korištenje interpunkcije koja svojim karakteristikama ne odstupa od svakodnevnog razgovornog jezika. Jednostavnim se i pročišćenim stilom – koji je, uz poneke iznimke, pretežito lišen metafora, metonimija i epiteta – kombinira minuciozno bilježenje detalja iz svakodnevice s kontemplacijama i refleksijama o većim temama poput prolaznosti, smrtnosti i budućnosti, zbog čega se rukopis doima gotovo kao dnevnički zapis, ističe se u priopćenju.

Goranovo proljeće i ove se godine održava u Zagrebu, Goranovu rodnom Lukovdolu i Rijeci, od 20. do 23. ožujka. Podsjetimo i da se naša najznačajnija pjesnička manifestacija prvi put održala davne 1964. godine, a u godišnjem ritmu kontinuirano se odvija do danas.

Povezane vijesti

• Knjiga Petre Heisinger "Ja sam Petra, nećete me slomiti"
• Ljubavna priča Nore Barnacle i Jamesa Joycea: Konačno se i njezin glas čuje
• Perica, kišni čovjek: Priča o dječaku koji je 36 godina ostao stanovnik psihijatrijske bolnice s brojem, sve dok se za nj nije zainteresirao Hajrudin Merdanović, umirovljeni kriminalist i novinar