Lucija Mrzljak je ilustratorica i redateljica animiranih filmova rođena 1990. u Zagrebu. Studirala je na likovnim akademijama u Zagrebu, Krakovu, Pragu i Tallinnu. Magistrirala je animirani film u Estoniji gdje je nakon studija počela raditi kao redateljica u filmskom studiju

Predstavljanje slikovnice "Cvjetovi groznice" estonskog pisca Indreka Koffa i hrvatske ilustratorice Lucije Mrzljak (u prijevodu Borisa Vidovića) održat će se u srijedu, 11. siječnja u 19 sati, u knjižari-galeriji Kabinet Malih zvona u Zagrebu. Tom će prigodom biti otvorena i izložba originalnih ilustracija, načinjenih za to izdanje.

Djevojčica Alma oduševljena je zimskim radostima kojima je teško odoljeti. Snijeg i ledene sige savršene su za igru, no djeca ponekad znaju pretjerati - pa završe u krevetu. Groznica je čudna pojava: stvari se čine drugačijima, zaljuljanima, čudnima, isprepliću se na neočekivane načine...

- Autor teksta "Cvjetova groznice" maštovito dočarava dječje iskustvo zimske viroze, a ilustratorica Lucija Mrzljak toplo plavičastim prizorima stvara čudesan svijet na rubu jave i sna, navedeno je u najavi.

Iz knjige - čudesan svijet na rubu jave i sna

Lucija Mrzljak je ilustratorica i redateljica animiranih filmova rođena 1990. u Zagrebu. Studirala je na likovnim akademijama u Zagrebu, Krakovu, Pragu i Tallinnu. Magistrirala je animirani film u Estoniji gdje je nakon studija počela raditi kao redateljica u filmskom studiju "Eesti Joonisfilm". Njezini animirani filmovi prikazivani su i nagrađivani na festivalima animiranog filma diljem svijeta. Od 2016. godine redovito ilustrira za poznati estonski dječji časopis Theke. Objavila je nekoliko ilustriranih knjiga za djecu u suradnji s estonskim autorima te izlagala ilustracije na brojnim grupnim izložbama diljem Europe i Rusije. Živi i radi u Tallinnu kao redateljica, samostalna ilustratorica i profesorica na Estonskoj akademiji likovnih umjetnosti.

Indrek Koff rođen je u Prnu u Estoniji 1975. godine. Diplomirao je francuski jezik i književnost na Sveučilištu u Tartuu, a studirao je i na Fakultetu za prevoditelje i tumače u Parizu. Predavao je na nekoliko estonskih sveučilišta, a od 1998. radi kao samostalan književni prevoditelj. Na estonski je preveo niz vrlo značajnih djela autora poput M. Foucaulta, M. Maeterlincka, M. Houellebecqa, C. Levija-Straussa, E.-E. Schmitta. Bio je i suradnik u projektu izrade velikog francusko-estonskog rječnika.

Povezane vijesti

• Knjiga Petre Heisinger "Ja sam Petra, nećete me slomiti"
• Ljubavna priča Nore Barnacle i Jamesa Joycea: Konačno se i njezin glas čuje
• Perica, kišni čovjek: Priča o dječaku koji je 36 godina ostao stanovnik psihijatrijske bolnice s brojem, sve dok se za nj nije zainteresirao Hajrudin Merdanović, umirovljeni kriminalist i novinar