(Snimila Vanesa Begić)
Zanimljiv, bogat i osebujan program održan je u Galeriji Hermana gdje je pulski umjetnik Branko Gulin predstavio katalog uz svoju izložbu iz 2024. godine, gdje je održan i performans zahvaljujući Milanu Medaku i Sanji Lađarević te potom je i uključena publika da stvara zajedno s umjetnicima.
Bučan, šaren i energičan performans uz Lađarević i Medaka te niz glazbenih suradnika bio je uvod u ovaj projekt, gdje je sam Gulin govorio o dadaizmu te kako su i dan-danas kao i prije stotinu godina umjetnici bili negdje "po strani" te da se mnogo toga, nažalost, nije promijenilo. Bilo je govora i o raznim umjetničkim pravcima te o njihovom preplitanju.
(Snimila Vanesa Begić)
- Radikalne stavove u umjetnosti 20. stoljeća shvaćam kao rezultat kraha civilizacijskih vrijednosti u Prvom i Drugom svjetskom ratu. Poraz ljudske svijesti, samosvijesti i savjesti uzrokovao je kod umjetnika negaciju do tada važećih vrijednosti i potrebu za otvaranjem novih prostora u kreativnom radu, što je dovelo do potpune promjene paradigme te preispitivanja umjetnosti i njezinih temelja. U mojim radovima i konceptima ready-made je zastupljen više kao pomoćno sredstvo šireg kreativnog pristupa u razradi ideja. Zato me sirovi ready-made ne zanima niti njegova upotreba u izvornom smislu kao nešto na čemu bih zaustavio svoj fokus i pažnju, smatra Gulin, a stručnu riječ dao je povjesničar umjetnosti Marino Baldin te i svijeta književnosti Boris Domagoj Biletić i Branko Čegec.
Baldini je performans definirao zanimljivim koji navodi na razmišljanje, a osvrnuo se i na sam pojam i funkciju dadaizma podsjetivši kako je do toga došlo. Pohvalio je visoku kvalitetu kataloga i tiska, veliko Gulinovo znanje, muzeološko znanje. Branko Čegec naveo je da je dadaizam nastao 1916. godine, usred rata, a i sada 120 godina kasnije, nalazimo se usred ratova, koji se vode zbog novca, nafte. I on je naglasio Gulinov talent i kreativnost, a Boris Domagoj Biletić kazao je da su dadaisti u sendviču između ekspresionista i nadrealista, a umjetnost ne može promijeniti puno toga, te spomenuo je da je jedva prošao par metara asfalta po Ulici Sergijevaca. Spomenuo je i da su u broju tri Nove Istre iz 2001. godine, uz dizajn Alfija Klarića, objavljene mala dada svaštice, te kako je s engleskog i francuskog vrsno prevodio polonist Adrian Cvitanović. Rekao je da je Gulin, kao i Medak, desetljećima dosljedan sebi, a nakon toga pročitao je svoje vrlo osobne stihove.
Potom u općem "kaosu" umjetnosti, pod vodstvom Gulina i Medaka čitalo se, sklapalo stihove, pjesme...