RAZGOVOR

Teodora Fonović Cvijanović: Vrijeme kada je biskup Juraj Dobrila djelovao prijelomno je u povijesti hrvatskoga jezika

Kada sam upisala Poslijediplomski znanstveni studij kroatistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivan Zoričić, moj mentor, predložio mi je da se pozabavim upravo istraživanjem jezika Dobrilinih tiskanih djela. Taj sam prijedlog s radošću prihvatila i započela s proučavanjem njegove uloge u osnivanju škola na hrvatskome jeziku te u propagiranju knjiga i pokretanju glasila na hrvatskome jeziku

| Autor: Vanesa BEGIĆ
Teodora Fonović Cvijanović: Svoja ću buduća istraživanja također usmjeriti na proučavanje jezika u Istri

Teodora Fonović Cvijanović: Svoja ću buduća istraživanja također usmjeriti na proučavanje jezika u Istri


Dr. sc. Teodora Fonović Cvijanović, znanstvenica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, danas je, prvog dana Sa(n)jma knjige u Istri, u Domu hrvatskih branitelja predstavila djelo "Juraj Dobrila i hrvatski jezik u Istri" (Hrvatska sveučilišna naklada). Bio je to povod za razgovor s njom.

- U Vašoj knjizi, koja je publicistički oblikovana inačica Vašega doktorskog rada, došli ste do novih spoznaja o Dobrili i o širenju hrvatskoga jezičnog standarda među istarskim Hrvatima. Kako se rodio interes o proučavanju te složene i zahtjevne teme?

- Za biskupa Jurja Dobrilu i njegovu ulogu u hrvatskome narodnom preporodu u Istri saznala sam još tijekom studija na Filozofskome fakultetu u Puli. Zaintrigirala me njegova briga o siromašnim i obespravljenim ljudima i njihovu životu te posebice njegova težnja da se u Istri očuva hrvatska riječ koja je često bila zabranjena i u privatnoj komunikaciji. Kada sam upisala Poslijediplomski znanstveni studij kroatistike na Filozofskome fakultetu u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivan Zoričić, moj mentor, predložio mi je da se pozabavim upravo istraživanjem jezika Dobrilinih tiskanih djela. Taj sam prijedlog s radošću prihvatila i započela s proučavanjem njegove uloge u osnivanju škola na hrvatskome jeziku te u propagiranju knjiga i pokretanju glasila na hrvatskome jeziku čime je utjecao na širenje preporodnih ideja, suzbijanje nepismenosti i poboljšanje obrazovanja. Uslijedile su analize njegovih javnih istupa u Istarskome saboru u Poreču i Carevinskome vijeću u Beču gdje je hrvatskome jeziku pokušavao osigurati status službenoga jezika. Središnje mjesto zauzela je ipak analiza njegova molitvenika "Otče, budi volja tvoja" koji je neumorno dijelio u svojoj siromašnoj biskupiji kao raritetan tekst na hrvatskome jeziku, neprestano ga dotjerivao i uređivao, izdižući ga tako iznad vjerskoga i pridijevajući mu i edukativnu ulogu. O ljepoti materinskoga jezika i važnosti njegova očuvanja pisao je također u Našoj slogi i u kalendaru Istran, a za proučavanje jezika neizostavni su i molitvenik "Mladi boguljub", poslanice na hrvatskome jeziku te korespondencija s istaknutim ličnostima, među njima i jezikoslovcima. Plodovima svojega rada na društvenome, političkome, gospodarskome, socijalnome, kulturnome i nacionalnome polju dao je jasnu sliku o širini poslova kojima je bio zaokupljen cijeloga života, a njegova tiskana djela ostala su trajnim pečatom jezika druge polovice 19. stoljeća u Istri te simbol prihvaćanja i razvitka hrvatskoga standardnog jezika na istarskome prostoru.

Vrijeme brojnih promjena

- Detaljnom analizom Dobrilinih djela uočena je usporedivost njegova jezika s tada aktualnim rješenjima zagrebačke filološke škole. Možete li navesti neki konkretan primjer?

- Vrijeme kada je biskup Juraj Dobrila djelovao prijelomno je u povijesti hrvatskoga jezika jer se Hrvati tada ujedinjuju u standardnome jeziku na osnovi štokavskoga narječja. Također, vrijeme je to i brojnih promjena te traženja najboljih rješenja u oblikovanju standardnoga jezika, osobito zamijećenih u djelovanju iliraca, a potom u suprotstavljanju ideja riječke filološke škole, zadarskoga jezično-književnoga kruga i zagrebačke filološke škole čije ideje postaju najprihvaćenijima sve do pojave hrvatskih vukovaca pri kraju stoljeća. Riješene su neke važne normativne dvojbe, iako brojna pravopisna, gramatička i leksička pitanja i dalje ostaju otvorenima. Dobrila se većim dijelom priklanja rješenjima zagrebačke filološke škole s ciljem da Istru i u jeziku sjedini s maticom zemljom zbog toga što joj pripada, ali i zbog prijetnji o zatiranju hrvatskoga jezika onih koji smatraju da u Istri ne postoji jedan zajednički slavenski jezik, već mnoštvo slavenskih dijalekata, pa stoga treba upotrebljavati talijanski a ne hrvatski jezik. Da je Dobrila slijedio jezikoslovna strujanja druge polovice 19. stoljeća, vidljivo je, primjerice, u provođenju morfonološkoga pravopisnog načela, bilježenju slogotvornoga r s popratnim vokalom, uporabi nastavka -ju za instrumental jednine te nastavka -ah u genitivu množine, po kojemu su sljedbenici te škole nazvani ahavcima, nesinkretskim padežnim nastavcima u dativu, lokativu i instrumentalu množina, uporabi prijedloga prama (= prema) s dativom itd. Naglasiti valja da u cjelokupnome korpusu ima podosta dubleta i na gramatičkome i na leksičkome planu, no to je bilo uobičajeno i u tadašnjim gramatikama i rječnicima.

- Je li je bilo teško doći do materijala o toj složenoj temi?

- Građa o biskupu Jurju Dobrili nalazi se u brojnim arhivima, muzejima, župnim uredima, knjižnicama i privatnim zbirkama u Hrvatskoj, ali i u Italiji, Austriji, Sloveniji, no u svojem sam se istraživanju orijentirala na njegova tiskana djela koja se čuvaju ponajviše u Arhivu Porečke i Pulske biskupije, Franjevačkome samostanu u Pazinu, Državnome arhivu u Pazinu te u Muzeju grada Pazina. Njihovi su mi djelatnici bez oklijevanja ustupili sve primjerke Dobrilinih tiskanih djela te svojom susretljivošću i stručnošću olakšali istraživanje. Najzahtjevnije je bilo iščitavanje cjelokupnoga korpusa te zapisivanje primjera, nakon čega je uslijedila njihova analiza po jezičnim razinama.

- Kod Dobrile su prisutna i određena čakavska obilježja?

- U Dobrilinim su djelima prisutna određena čakavska obilježja koja nisu bila neuobičajena u tadašnjih gramatičara, a koje je Dobrila zasigurno unosio imajući u vidu narod kojemu je kao biskup "služio". Biskup Dobrila rođen je u Velom Ježenju kraj Pazina i svoje je prve riječi izgovorio na materinskome idiomu, a to je, prema najnovijim istraživanjima, ikavski govor s većim brojem ekavizama pa i u dijelu korpusa pronalazimo upravo ikavski refleks jata. Neka su od čakavskih obilježja također: neprovođenje sibilarizacije, pojavnost suglasničkih skupova jd i šć, uporaba upitne zamjenice tko u oblicima ki i česa, pomoćni glagol biti u oblicima bimo i bite, prilog mjesta kadi, prijedlog va, genitiv množine s nastavkom -ø itd.

Jezik istarske periodike

- Središte Vašeg rada je novija povijest hrvatskoga standardnoga jezika s posebnim naglaskom na Istru te sintaksa hrvatskoga standardnoga jezika. Čime se trenutno bavite?

- Trenutno u sklopu institucijskoga projekta Kultura, jezik i književnost u istarskome novinarstvu 19. i 20. stoljeća s kolegicom Vanesom Vitković Marčeta proučavam jezik istarske periodike u 19. i 20. stoljeću. Dosad smo obradile jezik desetak istarskih glasila, od Naše sloge, Hrvatskoga lista, Našega glasa, Istarskoga borca, Istre i dr. Predstoji nam analiza još nekoliko novina, sinteza cjelokupnoga istraživanja te objava monografije kojom bismo zaokružili rezultate svojih istraživanja toga vrlo kompleksnoga područja. Također, bavim se i opisom slovopisnih, pravopisnih, fonoloških, morfonoloških i morfoloških značajki hrvatskoga teksta Pićanske župne kronike (1812. – 1832.) koje je skupio i 21. travnja 1815. zapisao župnik Pićanske župe Ivan Antun Težak (1776. – 1837.).

- Planovi za buduća istraživanja?

- Svoja ću buduća istraživanja također usmjeriti na proučavanje jezika u Istri. U planu je izdavanje pretiska Dobrilina molitvenika "Mladi bogoljub", važnoga za proučavanje standardizacijskih procesa hrvatskoga jezika u Istri, koji je nakon njegove smrti izdao svećenik Antun Karabaić. Također, bavit ću se i pitanjima normiranja suvremenoga hrvatskoga jezika u sklopu projekta "Visoki varijetet hrvatskoga standardnog jezika na primjeru akademskoga diskursa".

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater