Kazališna premijera

"Solaris dva" stiže u INK: Lem i Tarkovski u sudaru s umjetnom inteligencijom i kazalištem


Autor: Vanesa Begić


Istarsko narodno kazalište – Gradsko kazalište Pula i umjetnički kolektiv MONTAŽSTROJ u završnoj su fazi proba za predstavu "SOLARIS DVA", što je autorski projekt Boruta Šeparovića. Premijera će se održati u petak, 30. siječnja u INK-u, a repriza u subotu, 31. siječnja u 20 sati. Predstava potom gostuje u Zagrebačkom kazalištu mladih 24. i 25. veljače. Prva je to ovogodišnja premijera u pulskoj kazališnoj kući.

Laboratorij percepcije

- Što ako se kazališna predstava odluči susresti sa svojim filmskim predloškom licem u lice – i pritom dobije još jednog, digitalnog dvojnika, pitanje je koje se postavlja. Polazeći od romana Stanisława Lema i kultnog filma Andreja Tarkovskog (1972.), naziva "SOLARIS DVA" premješta Solaris u vrijeme generativne umjetne inteligencije i beskonačnog oblaka podataka. Pozornica postaje laboratorij percepcije: pred publikom se istodobno odvijaju živa izvedba, arhivski film i njihova računalno generirana varijanta – prostor u kojem se preispituje što danas još prepoznajemo kao istinito, kad se vizualni dokazi mogu krivotvoriti jednako lako kao i svakodnevni sadržaji na mrežama. U središtu je psiholog Kris Kelvin (Matija Čigir), suočen s "gostima" – pojavama nastalim iz fragmenata sjećanja i nesvjesnog. Hari (Rea Bušić), dvojnica preminule partnerice, istodobno je opipljivo prisutna i radikalno nestvarna: tijelo i pokret pripadaju glumici, dok deepfake tehnologija povremeno "posuđuje" njezino lice iz filmskog arhiva. U jednom se trenutku na sceni susreću tri Hari – ona iz filma, ona kazališna i ona računalno generirana – i upravo u toj tankoj pukotini između medija nastaje SOLARIS DVA, navedeno je u opisu predstave.

Vizualni i tehnološki identitet

Uz Kelvina i Hari, na sceni su Snaut (Nikola Nedić) i Sartorius (Sven Medvešek), a u izvedbu su uključeni i video/AI hibridni nastupi: doktor Gibarian (Frano Mašković) i pilot Henri Berton (Vedran Živolić) pojavljuju se isključivo putem videozapisa. Kao dodatni "gost" – neljudski izvođač/"posjetitelj" – u predstavi se pojavljuje i robotski pas Unitree Go2 AIR, figura robotike koja u Solarisovu logiku "drugosti" unosi doslovnu, utjelovljenu tehnologiju.

- Dramaturgiju potpisuje Filip Rutić (prema motivima romana Solaris i scenariju filma Tarkovskog i Fridriha Gorenštajna). Vizualni i tehnološki identitet predstave oblikuje Konrad Mulvaj (video, multimedija, AI-programiranje): arhivski filmski materijal tretira kao aktivni sloj izvedbe, uživo sinkronizira projekcije i real-time transformacije slike, a istodobno s konzole koordinira i kretanje robotskog psa. Scenografiju potpisuje Filip Triplat (prema motivima filmske scenografije Mihaila Romadina), a kostime Desanka Janković (prema originalnim rješenjima Nelli Fomine). Oblikovanje svjetla (za izvedbu uživo) potpisuje Anton Modrušan, a suradnica za scenski pokret je Roberta Milevoj. Zvučna slika predstave nastaje u dijalogu s glazbom iz filma Andreja Tarkovskog (Johann Sebastian Bach/Eduard Artemjev) te autorskim intervencijama MONTAŽSTROJA i AI obradom. SOLARIS DVA postavlja pitanje: gdje završava čovjek, a počinje stroj – i može li ljubav sastavljena od sjećanja i algoritama biti, navedeno je u opisu predstave.

Glume Matija Čigir, Rea Bušić, Sven Medvešek, Frano Mašković i Vedran Živolić (isključivo putem video-zapisa; posuđuje lice za AI hibrid umiksan s likom Vladislava Dvoržeckog, uz zadržavanje izvornog glasa Dvoržeckog), a gost je, vele Unitree Go2 AIR robotski pas (utjelovljeni AI/robotika; kvadruped-robot opremljen senzorima poput 4D LiDAR-a i širokokutne kamere, za orijentaciju u prostoru i vođena/djelomično autonomna kretanja).

Scenografiju potpisuje Filip Triplat (prema osnovi filmske scenografije Mihaila Romadina), kostimografiju Desanka Janković (prema originalnim rješenjima Nelli Fomine), suradnica za scenski pokret je Roberta Milevoj, a za oblikovanje svjetla zadužen je Anton Modrušan.

Glazbeni citati su iz (Solaris, 1972.): Eduard Artemjev/J. S. Bach, a songovi, izbor glazbe i zvuk (uz generativnu AI obradu): MONTAŽSTROJ. Projekt su omogućili: Grad Pula, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Grad Zagreb – Gradski ured za kulturu i civilno društvo i Zaklada Kultura nova.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Trenutno na cestama