Porečki Annale najstarija je hrvatska skupna likovna izložba suvremene umjetnosti koja se održava od 1961. godine, prikazuje stanje suvremene likovne umjetnost na domaćoj i međunarodnoj sceni, a tematskog je karaktera. Ovogodišnji porečki Annale se otvara u četvrtak u 21 sat u Istarskoj sabornici, a izbornica ovogodišnjeg, 61. izdanja manifestacije riječka je kustosica Ksenija Orelj. Annale nosi naslov "Bogu krasti dane", a izložbom će se nastojati propitati učinak birokracije na pojedinca te se ujedno i kritizira bezličnost birokratskog aparata. Naime, u administrativnim zavrzlamama i pratećim komedijama zabune možemo se baš svi prepoznati i upravo se na ovo osvrću radovi jedanaestero umjetnika i umjetničkih grupa: Meriç Algün, Pasko Burđelez & Nastasja Špilj, Iva Ćurić, Igor Eškinja, Gorgona, Janez Janša, Janez Janša, Janez Janša; Toni Meštrović, Bojan Mucko, Nadija Mustapić, Ivana Pegan Baće, Goran Petercol.

Na granici zbilje i fikcije

Annale se već 61. put organizira u elitnom terminu, tijekom ljetnih mjeseci, u samom vrhu ljetne sezone. Osim ostalih, zadaća Annala jest da se struka, mediji, ali i publika, upoznaju sa suvremenom umjetnošću koja svakodnevno konotira i eksperimentira u potpuno novim jezgrama, temama i oblicima. Izložba je povremeno gostovala i u stranim državama gdje je na pravi način promovirala kulturnu ponudu grada Poreča i Hrvatske, te je precizno i jasno svojim postavom davala kritički osvrt na trend i sukus suvremene umjetnosti.

Izbornica ovogodišnje izložbe Ksenija Orelj kaže da su forma koja počesto ostaje sama sebi svrhom, neprohodni protokoli administriranja te prolongiranje konačnog rješenja, pojedine 'slike' izložbe, koja se smješta na granici zbilje i fikcije. Ovogodišnji Annale okuplja radove koji izvrću birokratske postupke, karikiraju administrativni jezik i dovode u pitanje njegovu svrhovitost i racionalnost. Riječ je o radovima koji tematiziraju impersonalne procese i jednosmjerne komunikacijske protokole koji u nama izazivaju nelagodu i dezorijentaciju, ali i poriv za pobunom.

Gogoljev "Revizor"

- Uz umjetničko naslijeđe blisko konceptualnoj umjetnosti (na domaćoj sceni inauguriranoj radom grupe Gorgona), idejno polazište izložbe čini književno djelo Nikolaja Vasiljeviča Gogolja iz 1836. Drama "Revizor" opisuje pojavu blefera Hlestakova kojeg mještani zbog straha i opće nervoze zamjenjuju za državnog revizora. Pometnja koju navodno ovlašteni revizor izaziva, navodi nas na pitanje o manipulativnom karakteru današnje birokracije, kao i o suvremenim birokratskim mentalitetima koje, htjeli – ne htjeli, preuzimamo u svakodnevnom životu. Kako kaže Gogolj: Ukratko, rijetko tko ne bude Hlestakov barem jednom u životu – radi se samo o tome da njegov trag lukavo mijenja smjer, pa izgleda kao da i nije njegov. Tako na izložbi susrećemo filmsku komediju zabune o ispravnom korištenju jezičnih fraza (Meriç Algün); satiru o impersonalnosti administrativnih modela (Igor Eškinja), ironijski komentar na svakodnevni sustav nadzora (Toni Meštrović); pokušaj dijaloga s nedodirljivim poretkom koji postaje igra gluhog telefona (Ivana Pegan Baće); akciju dugotrajnog nošenja registratora javnim prostorom koja se isprepliće sa svakodnevnim društvenim interakcijama (Bojan Mucko); prostorne premetaljke koje izazivaju uobičajeno shvaćanje umjetničkog rada – gdje rad počinje i gdje završava? (Goran Petercol); javno odricanje autorstva nad umjetničkim radom (Nastasja Špilj & Pasko Burđelez); propitivanje nepogrešivosti statistika, brojki i tablica (Iva Ćurić); suprotstavljene zbrojeve dva i dva (Nadija Mustapić); preuzimanje dvojnih identiteta (Janez Janša); apsurdne protokole, šaljive ankete i manipulirane fotografije koji se poigravaju krutim shvaćanjem osobnosti (Gorgona), kaže kustosica Ksenija Orelj koja dodaje da "s radovima u raznolikim medijima, što starijim, što novim produkcijama, izložba 'Bogu krasti dane', nastoji uzdrmati temelje smutnje što ih stvara nabujala birokracija te proniknuti u automatizaciju individualnog djelovanja, koja u konačnici dovodi do suzbijanja inovacija i pomanjkanja inicijative pojedinca".

- 'Bogu krasti dane' navodi na ometanje normaliziranih hijerarhija čija značenja zbog nesvjesnog automatizma prihvaćamo kao nužna. Tjera nas da se zapitamo; Što se događa s osobnošću u hiperbirokratiziranom društvu? Je li nam se činovnički jezik uvukao pod kožu, kao kamuflirani oblik nasilja koji postaje 'knjigovodstvo duše'?, zaključila je izbornica 61. porečkog Annala Ksenija Orelj.

Povezane vijesti

• NUMIZMATIKA: Izložba novčanica iz hrvatske povijesti
• Festival aMORE otvoren izložbom "Mare corto": MORE KOJE SPAJA I RAZDVAJA
• Otvorena najstarija i najdugovječnija skupna izložba: DA NAM ŽIVI, ŽIVI RAT