GALERIJA C8

POGREBNI OBREDI I OBIČAJI STAROGA RIMA: Bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz pokojnike kao znak vjerovanja u zagrobni život

Izloženi su razni predmeti koji su stavljani u grobove pokojnika: novci i svjetiljke, dijelovi toaletnog i kozmetičkog pribora, medicinski i farmaceutski instrumenti, predmeti za igru, oruđe i oružje te posuđe od stakla i gline

| Autor: Vanesa BEGIĆ


U Galeriji C8 Arheološkog muzeja Istre otvorena je gostujuća izložba "Pogrebni obredi i običaji staroga Rima", čije su autorice muzejska savjetnica dr. sc. Kornelija A. Giunio i viša kustosica Timka Alihodžić iz Arheološkog muzeja u Zadru.

Strogi pogrebni običaji

Kako je rekla Alihodžić, koja je bila nazočna otvaranju "u rimskoj civilizaciji pogrebni su običaji bili strogo propisani. U Zakonu dvanaest ploča, čitava deseta ploča ius sacrum, govori o religijskom obredu pokapanja. Osim zabrane pokopa u gradu, postojao je i niz pravila, običaja predaka (mos maiorum), koja su se odnosila na obavljanje obreda vezanih za pokojnika, obitelj i prostor koji je onečišćen smrću te na samu ceremoniju pokopa i posjećivanja groba.

Velik dio običaja koji su vjerojatno i sami Rimljani baštinili od drugih, preživio je i do današnjih dana. S obzirom na to da su neki od rimskih pogrebnih običaja sačuvani u suvremenome svijetu kao dio tradicije, doduše u modificiranome obliku, ne bi trebalo biti sumnje da su i stanovnici Zadra u vrijeme antike poštivali običaje predaka i provodili onaj dio pogrebnih svečanosti koji je odgovarao njihovu društvenom i ekonomskom statusu te religijskom opredjeljenju, kazala je autorica.

IZLOZBA31_dam_030921.JPG U GALERIJU C8 OTVORENA IZLOZBA POGREBNI OBREDII OBICAJI STAROGA RIMA.03.09..2021 SNIMIO DUSKO MARUSIC CICI

Navela je da su samu izložbu pripremali oko godinu dana, ali je čitav rad trajao desetak i više godina istraživanja, jer je to područje iznimno bogato grobovima.

Govoreći o uzrocima smrti pokojnika čije su grobove istraživali, kazala je da su i tada umirali od raznih bolesti, ali da je i životni vijek bio drukčiji, kao i spoznaje o medicini. Istaknula je i sličnosti Pule i Zadra te kazala je da bi voljela da se u budućnosti realizira zajednička izložba dvaju muzeja o toj temi.

(Snimio Duško Marušić Čiči)

Grobove iz prva tri stoljeća rimskoga Carstva karakterizira bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz ostatke pokojnika kao znak vjerovanja u zagrobni život.

Izloženi su razni predmeti koji su stavljani u grobove pokojnika: novci i svjetiljke, dijelovi toaletnog i kozmetičkog pribora, medicinski i farmaceutski instrumenti, predmeti za igru, oruđe i oružje te posuđe od stakla i gline.

Zagrobni život

Na izložbi su prezentirane rekonstrukcije paljevinskih grobova iz 1. i 2. st. i skeletni ukop pod tegulama iz 4. st.

- Sveukupni izbor grobnih priloga proučavan posebno ili u sklopu grobne cjeline ne daje potpuno jasnu sliku o rimskim pogrebnim običajima. Pitanje je hoće li biti moguće i nakon temeljite obrade svih istraženih grobova ući u onaj najtajanstveniji dio svakoga čovjeka, a to je njegov osobni stav o smrti i zagrobnome životu, navela je autorica.

Izložba je do 15. rujna otvorena svakodnevno od 9 do 20 sati, a do 21. studenog od 10 do 17 sati.

(Snimio Duško Marušić Čiči)(Snimio Duško Marušić Čiči)(Snimio Duško Marušić Čiči)(Snimio Duško Marušić Čiči)

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter