U prostoru Fondazione Salvatore Ferragamo u palači Spini Feroni u Firenzi postavljena je jedinstvena tematska izložba "Seta" (svila), koja se može razgledati do 18. travnja ove godine, a moguće ju je i virtualno razgledati na linku museo.ferragamo.com.

Izložba koju je još davne 2013. milanski Palazzo Morando za devedeseti rođendan posvetio manekenki, ikoni stila, "svjetskoj dami" i kolekcionarki mode Valentini Cortese (navodno je samo od prijatelja Roberta Capuccia posjedovala nekih devedesetak primjeraka!), fotografijama je pokazala i njezinu maštovitost u kreiranju vlastitog stila kombiniranjem predmeta svoje zbirke stvarajući sve do frizure osoban prepoznatljiv stilski izraz.

Srednjovjekovni simbol statusa

Najzapamćeniji dio te kreativnosti bile su bezbrojne primjene foularda koje je maštovito pretvarala u krune, turbane, marame, vezala ih na gusarski, seljački, ili nosila na holivudski, francuski, orijentalni način - ovaj posljednji se ponavlja 2017. kada ga Moschino, Hermes i Stella McCartney planetarno lansiraju kao revival pedesetih i šezdesetih godina - varijante koje su često u rekordnom roku prihvatile i oponašale urbane cure i gospođe, ne samo u Italiji.

Operativna baza zaklade Ferragamo, točnije muzejski prostor u Palači Spini Feroni na početku najluksuznije firentinske ulice Tornabuoni, više od jednog desetljeća poznat je i po godišnjim tematskim izložbama pod stručnim vodstvom kuratorke Stefanie Ricci.

Nakon nezaboravnih izložbi posvećenih Ferragamovim davnim mušterijama poput Grete Garbo, Audrey Hepburn ili Marilyn Monroe koncentriranih uglavnom na obuću, ovosezonska postava posvećena je najfinijem vaneuropskom, već u srednjem vijeku prisutnom simbolu statusa: svili.

Dragocjeni oslikani albumi iz firentinskih arhiva

Najmlađa, rano preminula Ferragamova kćerka Fulvia na svojim mnogobrojnim putovanjima po Indiji pronašla je inspiraciju i jednom od najpoznatijih talijanskih planetarnih brendova nadodala kreacije marama, šalova i kravata koji uz manji izbor svilenih odijela i kostima zaokružuju ovu izložbu.

Postavom dominiraju foulardi s biljnim i životinjskim motivima pastelnih ili jakih boja te visokom kvalitetom izrade čemu su uz vlastiti postolarski patchwork firme još od tridesetih godina (čuvene sandale "Duga" iz 1938. godine) i arčimboldovske likovne inspiracije cvijeća, voća i povrća doprinijele povijesne lombardske manufakture svile poput Ratti, Ravasi ili Mantero.

Na zidovima sala prikazani su počeci dolazaka svile u Europu ("Put svile"), zemljopisne karte trgovaca, putnika i misionara, a potom i kasnije likovne inspiracije razasute po dragocjenim oslikanim albumima iz firentinskih arhiva. Taj dio izložbe zasebno je postavljen u samoj Sveučilišnoj knjižnici (Biblioteca Nazionale).

Cvijeće, ptice (papagaji, sove), kukci, insekti, leptiri, ribe, obojane voštane figure orijentalnog bilja iz Prirodoslovnog muzeja, naturalističke ilustracije u boji medičejskog favorita Jacopa Ligozzia, perzijske i kineske minijature što sve   zajedno čini lepezu motiva foularda kuće Ferragamo, tek su jedan, onaj vizualni aspekt svilene priče. Međutim postoje i druge mogućnosti života ovog jedinstvenog materijala.

Citirani Capucci je poetski pisao da se svila mora "ozvučiti, propjevati, pravo carstvo svile su cjeloviti oblaci, duša jedinstvenih kreacija", dok srednjovjekovne kronike više prozaički pišu kako u Sieni služavke ulice ispred palača peru svilenim krpama.

Vizualni i dodirni, tjelesni, "puteni" aspekt svile

Kao najsenzualniji, najintimniji, najrafiniraniji materijal u dodiru s našom puti svila je prigrljena i opisana od velikih esteta i dandyja: d'Annunzijeve pidžame, Baudelaireov foulard boje bikove krvi nošen na najcrnji mogući kaput, Tizianovi gilei, a potom i čitav niz slikara sve do 20. stoljeća...

Najznačajniji svjetski modni brendovi, Francuzi Hermes, Dior, Saint Laurent, Talijani Armani, Versace, Moschino, Valentino i veliki firentinski konkurent Pucci do danas se s Ferragamom nadmeću u stvaralaštvu i osvajanju tržišta.

Osim vizualnog taj jednako tako važan dodirni, tjelesni, "puteni" aspekt svile ove izložbe prividno slučajno i na osebujan je način prisutan izvan vidokruga izloženog.

Preko puta palače Spini Feroni nalazi se srednjovjekovna crkva Svetoga Trojstva, u njoj čuvena kapela Sasseti s freskama i oltarskom slikom Domenica Ghirlandaia. Posmrtni ostaci Francesca Sassetia i supruge, naručitelja radova i "vlasnika" kapele, nalaze se u dva elegantna sarkofaga iz 15. stoljeća od crnog poliranog basanita (pietra di paragone).

Zatvorenih očiju lagani prelaz dlanom po sarkofagu identičan je osjećaju dodira svile...

Foto Museo Salvatore Ferragamo

Povezane vijesti

• Alija i Medina Rešić izlažu u studiju Poola na Verudeli
• "Umjetnik na odmoru 2015." i "Gorgona" u Zagrebu
• Tea Bičić izlaže u galeriji "Poola Gallery"